U zadnjih šest godina u industriji je nestalo jedanaest tisuća radnih mjesta, udio industrije u gradskom gospodarstvu drastično je pao, danas zapošljava tek 22,8 posto ukupno zaposlenih
Predvečer, nakon isteka radnog vremena volim se prošetati na potezu između Trga Burze i Trga Unita’ nadomak rive i mora: tad primjećujem bolji dio Trsta. Na trgu se slijevaju činovnici iz ureda velebne palače osiguravajućeg društva Assicurazioni Generali, na suprotnoj strani Trga Unita’ mogu se susresti službenici koji izlaze iz palače vlade regije Friuli Venezia Giulia, nadomak njih i općinske djelatnike, te službenike rimske Prefekture. Kafići se pune, iz okolnih ulica spuštaju se djelatnici bankarskih i odvjetničkih ureda, mnogobrojni zaposlenici tršćanske Gospodarske komore, živo je i u okolnim dućanima, prije pića valja poći i u kraći shopping. Sretniji dio grada, ugodnog izgleda – Tršćani su poznati po stilu odijevanja – obnavlja ritual bez obzira na krizu.
Drastični pad
Jučer sam razgovarao s poznanikom koji mi je povjerio osobnu sreću: kćerka je napokon primljena na stalno radno mjesto u jednom uredu regije Friuli Venezia Giulia. Dobitak na lutriji, sad može mirno spavati. Prije par godina regija je raspisala natječaj za desetak radnih mjesta, javilo se toliko kandidata da su morali iznajmiti središnju sportsku dvoranu PalaTrieste gdje je održano pismeno testiranje mladića, svi odreda diplomirani na nekoj višoj ili visokoj školi. Trst je ipak, na kraju svega, administrativno središte regije koja spada među bogatijima u Italiji, to je ipak grad u kojemu je utemeljeno osiguravajuće društvo Assicurazioni Generali, svjetski gigant koji i dalje zadržava središnjicu u rodnom gradu. Trst je grad s jednom od najvećih koncentracija banaka, odvjetničkih ureda i javnih bilježnika na cijelom apeninskom poluotoku.
Ipak, na kraju svega, svako toliko u samom središtu grada nestaje neki poznati dućan, zadnja u redu je Godina s pet tisuća kvadratnih metara prodajne površine koji će do kraja godine nestati s tršćanske shopping karte.
– Kad nije uspjelo Godini održati se na površini, znači da je stvarno gadno, kažu Tršćani. Vlasnik Giorgio Godina priznaje da je trebao daleko prije povući neke drastične poteze, smanjiti prostor i broj zaposlenika, trebao je to učiniti već nakon 2008. kad je kriza počela. Veli Godina da su ga dokrajičile trgovine velikih modnih proizvođača koji su se odrekli usluga distributera, u vlastitim trgovinama mogu sniziti cijene, tu je i cijeli lanac franchising trgovina povezanih s velikim i moćnim distributerima. Ipak, Giorgio Godina na kraju priznaje da je platio ceh drastičnom padu kupovne moći, unatoč mnogobrojnom činovničkom staležu, masa ne kupuje više, veliki dio Tršćana sve teže pokriva mjesečne primarne troškove.
Grad umirovljenika
U tršćanskoj luci jedan je radnik nastradao i sindikati digli buku zbog izuzetno loših primanja lučkih radnika koji i dalje rade po sistemu norme, koju na sve načine pokušavaju prebaciti jer je osnovica niska. Nekad su se Tršćani gurali da bi dobili mjesto u luci, danas to više nije slučaj. U zadnjih šest godina u industriji je nestalo jedanaest tisuća radnih mjesta, udio industrije u gradskom gospodarstvu drastično je pao, danas zapošljava tek 22,8 posto ukupno zaposlenih, a Trst je do nedavna bio jako industrijsko središte. Danas je rizična situacija u željezari Servola koja zapošljava oko 500 radnika i još toliko kooperanata, složena je situacija u bivšoj tvornici Grandi Motori, današnja Wartsila koja se odrekla 130 radnika, tvornica Sertubi koja izgrađuje cijevi služeći se lijevanim željezom tršćanske željezare, otpustila je 148 radnika. Valja podsjetiti da je prije par godina nestala poznata tvornica likera Stock, prije dvije godine zatvorena je tvornica suhomesnatih proizvoda Duke koja je prodavala na tone kuhanog pršuta, jedan od simbola tršćanske prehrambene industrije.
Gradska je vlast u zadnjih dvadeset godina izvršila globalnu i radikalnu obnovu središnje urbane strukture, uljepšana je riva, popločeni su trgovi, promjenjena je gradska rasvjeta, fasade palača su obnovljene, ugođaj je pravi, gospodski, ali čim izađeš iz tog kruga slika se mijenja. Tršćanski Caritas je nedavno otvorio »supermarket solidarnosti«, »Emporio della solidarieta’«: nudi besplatne prehrambene proizvode, ljudi dolaze sa karticama i preuzimaju robu shodno dobivenim bodovima koji se dijele prema razini potrebe. Trenutno supermarket opslužuje oko 1500 građana, većim djelom radi se o domicilnom stanovništvu koji ne uspjeva s primanjima pokriti mjesec. Uz supermarket Caritas nudi i dnevnu kuhinju: svaki dan preko 130 Tršćana dolazi na besplatni ručak i kažu djelatnici Caritasa da broj raste iz mjesec u mjesec. U Italiji 42,3 posto mladića do 25 godina nemaju posla, u Trstu je situacija nešto bolja, kreće se u okvirima od oko 30 posto, ipak, govorimo o značajnim brojkama, o masi u kojoj raste broj onih koji napuštaju grad i Italiju na putu prema Njemačku i sjevernu Europu.