Upitan ruski plin

Preporuka EK: Napunite skladišta i gradite LNG!

Jagoda Marić

U slučaju prekida opskrbe od listopada do ožujka zemljama jugoistočne Europe moglo bi nedostajati 60 do 80 posto količina plina. Hrvatskoj bi  moglo nedostajati od 20 do 40 posto potrebnih količina

ZAGREB Čak i ako članice Europske unije budu maksimalno solidarne te preko ljeta i popune svoja skladišta plina, sve bi zemlje, osim Španjolske, Portugala i juga Francuske, mogle imati probleme u opskrbi plinom, ako u siječnju, na vrhuncu dnevne potrošnje, zbog situacije u Ukrajini dođe do poremećaja u isporuci ruskog plina. Spomenute tri države pošteđene su, osim zbog mogućnosti alternativnih dobavnih pravaca, dijelom i zbog LNG terminala, pa Europska komisija ističe kako bi Unija trebala investirati u izgradnju LNG infrastrukture. Taj savjet istaknut je u analizi energetske sigurnosti EU-a te akcijskom planu za smanjenje ovisnosti o uvozu energenata, o čemu će čelnici EU-a razgovarati na summitu u lipnju.

Tek mali predah


Ako se i ne dogodi potpuni prekid isporuke u siječnju za vrijeme najveće potrošnje, sam prekid tranzita preko Ukrajine za vrijeme zime najviše bi pogodio članice koje su »osuđene« isključivo na ruski plin: Bugarsku, Rumunjsku, Mađarsku i Grčku, te tri članice Energetske zajednice koje nisu članice EU-a – Srbiju, Bosnu i Hercegovinu te Makedoniju.Zemlje jugoistočne Europe mogle bi se naći u situaciji da 60 do 80 posto njihovih potreba za plinom nije moguće zadovoljiti.  Osim tih zemalja, prekid isporuke iz Rusije od listopada do ožujka snažno bi osjetile i Hrvatska, Finska, Poljska, Češka, Slovačka, Slovenija i tri baltičke zemlje. U Hrvatskoj, procjenjuje se, ovisno o duljini prekida možda ne bi moglo biti zadovoljeno od 20 do 40 potreba za plinom. U slučaju da do problema dođe već ove zime EU se može okrenuti Norveškoj iz koje stiže 32 posto uvoznog plina na tržište zemlja čalnica, ali to je rješenje koje omogućava tek predah od nekoliko dana.Alternativa je zato ukapljeni plin, ali on je skuplji od ruskog, kapaciteti se ne mogu izgraditi preko noći, nego moraju biti dio dugoročne strategije, a napominje se i to da su, s obzirom da njihova gradnja ovisi o terenu, dosad uglavnom služili za opskrbu određenih regija. Zato se sugerira gradnja infrastrukture koja će moći podržavati dobavu plina i iz drugih izvora, osim ruskog, za cijelo tržište EU-a.  Sve to je, a prvenstveno cijena, vjerojatno i razlog zašto je od 2011. godine ponovno ispod 20 posto pala opskrba plinom u EU iz LNG terminala. 




Rusija je glavni opskrbljivač Europske unije energijom. Na tržište zemlja članica uvozi se 53 posto energije, što je stoji milijardu dolara dnevno. Iz Rusije stiže 33 posto potrebnih količina nafte i 39 posto plina, koji se u velikom dijelu europskih zemlja koristi za grijanje i proizvodnju električne energije.  Zato je povjerenik za energiju Guenther Oettinger upozorio da si EU ne smije dopustiti da bude ucijenjena.



Provedba stres-testa


Međutim, za trenutnu situaciju najjači savjet koji Komisija može dati zemljama članicama je da do ljeta u potpunosti napune svoja skladišta plina. Trenutno je prosječna popunjenost tih skladišta oko 56 posto, pojedine zemlje su gotovo na nuli, cilj je doseći barem 90 posto kapaciteta, a za Hrvatsku se procijenjuje da krajem rujna neće biti na toj razini, odnosno da će ostati na 88 posto. No, i to je znatno bolje od velikog broja drugih zemalja koje će biti na 20 posto ili čak i manje. Uz to, zemlje čalnice trebale bi provesti i tzv. stres-testove kako bi se procijenio stupanj rizika od prekida redovite opskrbe plinom iz Rusije. Ti testovi moraju se napraviti na razini pojedinih regija, ali i cijele Unije, kako bi se mogli stvoriti rezervni mehanizmi kojima će Unija odgovoriti na  prekid opskrbe iz Rusije. No, detalji na kojima bi se trebali temljiti ti testovi još nisu dogovoreni. Prema europskim pravilima, svaka članica mora imati  na zalihama plina za 30 dana, a nafte i naftnih derivata za 90 dana. No, brojne se članice ne drže tih pravila, a za Hrvatsku se ističe da njezine zalihe nafte pokrivaju potrebe za 89 dana.Iako uvoz nafte ima puno veći udio u ukupnoj potrošnji nego što je to slučaj s prirodnim plinom, EU bi imala puno manje problema ako Rusija prekine opskrbu naftom, jer ima više alternativnih dobavnih pravaca.