ZAGREB – U ostatku ove godine morat ćemo jako ‘stisnuti’ proračun i dovesti ga u one okvire koje smo i planirali, izjavio je danas potpredsjednik Vlade Branko Grčić komentirajući analizu središnje banke o značajnom rastu rashoda uz istodobni pad prihoda državnog proračuna u ovoj godini.

Prema danas objavljenom grafikonu koji je za Jutarnji list izradila Hrvatska narodna banka, u prva tri mjeseca ove godine rashodi državnog proračuna porasli su za 16 posto, dok su proračunski prihodi u isto vrijeme pali za 3 posto.

Grčić je na to, uoči konferencije »Ulagači, motor rasta gospodarstva« u organizaciji Večernjeg lista, kazao da je to posljedica ubrzane isplate subvencija.

To je odraz stanja u prva tri mjeseca ove godine u kojima je deficit proračuna bio preko dvije milijarde kuna u svakom od ta tri mjeseca, jer je država ubrzano isplaćivala prije svega subvencije poljoprivredi, brodogradnji i drugim sektorima.

No, istaknuo je, već u travnju, prema podacima Ministarstva financija, deficit je sveden na svega 200 milijuna kuna. Prema tome, u ostatku godine morat ćemo jako ‘stisnuti’ taj proračun i dovesti ga u one okvire koje smo i planirali, kazao je Grčić.

Potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo tom je prilikom ponovio i svoje očekivanje da će i službena statistika krajem ovog tjedna potvrditi pozitivno kretanje BDP-a u prvom tromjesečju ove godine.

Nadam se da će se ta pozitivna stopa zaista i dogoditi unatoč uvijek nekakvim crnim mislima i prognozama i ekonomskih analitičara i oporbe. Ne znam kome je u interesu da se bavimo politikom »što gore, to bolje«. Mislim da moramo svi na neki način doprinositi da se u državi rađa nova nada u oporavak gospodarstva i da svak sa svoje strane, bio on u vladajućima ili oporbi, tome maksimalno doprinosi, izjavio je Grčić.

Dodao je i da dvije godine, koliko traje mandat ove Vlade, u makroekonomskim relacijama nije dugo razdoblje.

Za ozbiljan preokret u gospodarstvu treba bar dva mandata, dakle pet do osam godina. Mi smo u dvije godine postigli određeni preokret, smanjivali smo jaz u rastu BDP-a između Hrvatske i Europe i sad smo evo na pragu toga da u prvom kvartalu zabilježimo pozitivnu stopu, rekao je Grčić

 Hrvatska je prošlog tjedna izdala obveznicu, odnosno zadužila se po najpovoljnijim uvjetima unazad dvadesetak godina, a ulagače je pritom najviše zanimalo zašto zemlja ni nakon pet godina nije izašla iz recesije te kakva su uporišta za oporavak i rast gospodarstva ubuduće, kazao je danas potpredsjednik Vlade Branko Grčić.

Hrvatska je, naime, krajem prošlog tjedna izdala 1,25 milijardi eura vrijedne obveznice na europskim financijskim tržištima, s rokom dospijeća za 8 godina, uz prinos nešto malo iznad 4 posto.

Na konferenciji »Ulagači, motor rasta gospodarstva« u organizaciji Večernjeg lista, govoreći o prošlotjednom roadshowu na kojem je to izdanje predstavljeno u tri europske metropole, Grčić je istaknuo da je tako nizak prinos rezultat vrlo visokog interesa ulagača, s obzirom da je ponuda u jednom trenutku bila i 4,5 milijarde eura.

Imali smo i nešto sreće, jer su kamate na tržištu pale, ali nužno je i odabrati optimalni trenutak za izlazak na tržište. Ovo je izdanje najjeftinije zaduženje Hrvatske u 20 godina i da se i prethodno izdanje plasiralo po ovim uvjetima to bi značilo uštede od preko milijardu kuna samo na kamatama, rekao je Grčić.

Upitan o najčešćim pitanjima ulagača na roadshowu, Grčić je kazao da ih je najviše zanimalo zašto Hrvatska još nije izašla iz recesije te koja su uporišta gospodarskog oporavka i rasta ubuduće, dok su kao ključne probleme prepoznali neravnomjeran odnos javnog i privatnog sektora te nedovoljno liberalno tržište rada s još uvijek relativno visokom cijenom rada.

Vladino izaslanstvo na to im je odgovorilo planom reformi i nastojanjima u fiskalnoj konsolidaciji, za koje će, najavio je, za tjedan dana u Zagrebu ocjenu dati i izaslanstvo Europske komisije.

Ovakve vijesti s europskih tržišta, prema riječima predsjednika Uprave Allianz ZB-a Dinka Novoseleca, ohrabrujuće su za mirovinske fondove i ostale institucionalne ulagače, jer se otvara prilika da oni dio svoje imovine ‘izvuku’ iz državnog duga i ‘presele’ ga u privatni sektor, ako on predstavi projekte interesantne ulagačima.

Jedan od projekata za koji bi takvi ulagači bili zainteresirani je privatizacija, posebice putem tržišta kapitala, no potpredsjednik Vlade nije konkretno odgovorio na upite da li se uskoro planira privatizacija HEP-a, ACI-ja ili HAC-a.

Kazao je tek da bi motiv za to bili ili jačanje menadžmenta, s obzirom da država nije uvijek dobar gospodar, ili daljnji razvoj te tvrtke. No, trenutno imamo primjere tvrtke u kojima s sukobljavamo s partnerima upravo oko daljnjih investicija u razvoj, kao na primjer u slučaju Ine i MOL-a. U tom je slučaju interes države razvoj i ulaganja, a ne rušenje kapitala, pad prihoda za 30 posto ili smanjenje dobiti, rekao je Grčić.

Koja će biti sudbina ostalih poduzeća u privatnom sektoru ovisi o procesu restrukturiranja koji je sada u dosta intenzivnoj fazi, jer mjesta za državne subvencije više nema. Taj proces puno košta, zbog čega raste i javni dug, ali mjesta za pokrivanje njihovih gubitaka u proračunu više nema i zbog toga se restrukturiraju ili kapitalno osnažuju te pripremaju eventualno za nove vlasnike npr. HŽ Cargo ili ACI, zaključio je.