Kao što na skijaškom spustu imate helikopter, a nitko se ne pita zašto je bio tu ako nije nijednom uzletio, tako i ECMO mora biti prisutan, ističe predstojnik Klinike u KB-u Dubrava Ino Husedžinović
ZAGREB ECMO uređaji potrebni su hrvatskim bolnicama, primjenjivi su kod velikog broja indikacija, ali zdravstvene vlasti trebaju osigurati kvalitetnu edukaciju medicinskog kadra koji će s tim uređajima raditi, tvrde ugledni stručnjaci kojima ECMO uređaji predstavljaju važnu potporu u svakodnevnom radu s pacijentima. Opravdanost nabavke 35 ECMO uređaja, tzv. umjetnih pluća, vrijednih ukupno 37 milijuna kuna, u pitanje su doveli članovi Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) tvrdeći da se radi o neracionalnom potezu zdravstvene administracije zbog koje je država oštećena za više od 20 milijuna kuna.
Predsjednik HUBOL-a, Trpimir Goluža, uvjerava kako se radi o stručno neutemeljenoj, ekonomski neracionalnoj, netransparentnoj i po državu štetnoj kupovini, dok ministar zdravlja Rajko Ostojić tvrdi kako su ECMO uređaji u modernoj medicini neophodni kao i antišok terapija, i moraju biti sastavni dio kardiokirurgije.
Spašava živote
Liječnici s kojima smo razgovarali slažu se s ministrovim stavom da ECMO uređaj spašava ljudske živote. Upozoravaju, međutim, da ova oprema milijunske vrijednosti doista može biti bespotrebna ako se iz bilo kojeg razloga ne bude upotrebljavala. Prema procjenama organizacije za izvantjelesnu potporu (ELSO), koju navode u HUBOL-u, primjena ECMO uređaja na manje od šest pacijenata godišnje nije ekonomski opravdana. Istodobno, ELSO navodi kako se ECMO uređaj može primijeniti kod oko 2.800 novorođenčadi godišnje u SAD-u, odnosno kod jedne od 1.309 živorođene djece. Tom formulom, u Hrvatskoj bi se godišnje ECMO samo u rodilištima mogao primijeniti u liječenju 30-tak beba. Njegova je nazočnost, osim toga, poželjna i na odjelima kardiokirurgije, intenzivne njege, transplantacije organa.
Za razloge zbog kojih ne koriste ECMO uređaje u većoj mjeri iako ih imaju pitali smo desetak bolnica, uključujući i KBC Rijeka, koji je po podacima HUBOL-a u zadnjih godinu dana ECMO primijenio samo jedanput. Odgovor nismo dobili ni od koga.
– ECMO uređajem mogu se liječiti dvije velike skupine bolesnika. Prvo su kardiološki bolesnici, koji čekaju transplantaciju srca, pacijenti sa zastojem srca, slabošću srčane funkcije, pacijenti u intervencijskoj kardiologiji. Druga su skupina plućni bolesnici, odnosno pacijenti s akutnim respiratornim distresom ili oni koji čekaju transplantaciju pluća. Treća su skupina pothlađeni, osobe stradale u lavinama i slično – navodi Ino Husedžinović, predstojnik Klinike za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje Kliničke bolnice Dubrava. Riječ je, kaže, o metodi koja nije nova, a počela se primjenjivati još 1971. godine. ECMO uređaji do danas su se značajno razvili, ali je riječ o vrlo složenoj, agresivnoj i zahtjevnoj metodi koja zahtjeva određenu razinu medicinskog znanja, ističe Husedžinović.
– Nema sumnje da ECMO uređaji trebaju biti u svim bolnicama, i to neovisno o tome koliko se često koriste. Kao što na skijaškom spustu imate helikopter, a nitko se ne pita zašto je bio tu ako nije nijednom uzletio, tako i ECMO mora biti prisutan, a o različitim okolnostima ovisi koliko će se koristiti – zaključuje Husedžinović.
Vodeći uzrok smrti
Njegov stav dijeli i ugledni kardiokirurg Vedran Ćorić iz KBC-a Split.
– ECMO uređaji nam trebaju, i to ne samo invazivnoj kardiokirurgiji. To je metoda koja u Hrvatskoj savršeno odgovara, prvenstveno za hitnu medicinu i najfrekventnije turistička mjesta jer pomažu u spašavanju života. Ova je napredna tehnologija relativno jeftina, i morala bi biti svima dostupna. Splitska bolnica ECMO uređaje uspješno koristi, a da li drugi to ne rade jer ne znaju ili ne žele, treba pitati njih – kaže Ćorić. ECMO uređaji, dodaje, posebno su poželjni u bolnicama koje imaju kardiologiju, ali ne i kardiokirugiju, jer bi se pacijenti s infarktom kojima se ne može uvesti kateter s ECMO-om mogli prevesti do druge bolnice.
Ćorić smatra da to što Hrvatska sada ima trostruko više ECMO uređaja od jedne Njemačke ili Japana, nije dokaz da nam oni ne trebaju. »U Njemačkoj svako selo ima kardiologiju i kardiokirurgiju, a mi imamo manjak tih odjela. U Njemačkoj i Japanu bolesti srca i krvožilnog sustava nisu vodeći uzrok smrti, a životni im je vijek dulji nego kod Hrvata«, ističe Ćorić.
