Političkih tema ne nedostaje: ne nazire se političko rješenje izraelsko-palestinskih odnosa, u Siriji traje građanski rat zbog čega su milijun ljudi izbjegli, kršćani bježe pred sve snažnijim islamistima
Pola je stoljeća minulo otkako je papa Pavao VI. otišao na putovanje u Svetu Zemlju i u Jeruzalemu početkom siječnja 1964. godine zagrlio ekumenskog patrijarha Atenagoru. Bio je to povijesni događaj na ekumenskom putu dviju više od devet stoljeća razdvojenih i zavađenih kršćanskih zajednica – katoličke i pravoslavne – i prvi susret rimskog pape i ekumenskog carigradskog patrijarha od velikog raskola iz 1054. godine. Ovoga vikenda u Jeruzalemu će se sastati papa Franjo i ekumenski patrijarh Bartolomej. U subotu će zajedno u bazilici Svetoga groba služiti misu.
Izbor isusovca Jorgea Maria Bergoglia za papu u ožujku prošle godine dao je, čini se, novi zamah ekumenskom približavanju i odnosima među dvama kršćanskim vjerskim poglavarima. Bartolomej je prvi patrijarh u povijesti koji je bio na misi ustoličenja ikojega pape i tada je, susrevši se s Franjom u privatnoj audijenciji, pozvao rimskog biskupa u Svetu Zemlju kako bi njih dvojica zajedno obilježili pola stoljeća povijesnog susreta Pavla VI. i Atenagore.
Političke konotacije
Franjo je u srijedu istaknuo da će njegovo putovanje u Svetu Zemlju biti isključivo vjerske naravi, ali iz njegova objavljenog rasporeda aktivnosti jasno je da će posjet Pape, koji je i državni poglavar, imati i političke konotacije. Nakon opće audijence na Trgu svetog Petra Franjo je u srijedu kazao da će to biti isključivo vjersko putovanje, ponajprije radi susreta s Bartolomejem, a »Petar i Andrija se još jednom susreću i to je jako lijepo«, kazao je Franjo misleći na apostole predstavnike Zapadne i Istočne crkve.
Franjo je četvrti papa koji posjećuje Svetu Zemlju. Prvi je bio navedeni Pavao VI. i njegovo putovanje bilo je doista povijesno. Drugi je bio Ivan Pavao II., nedavno proglašen svecem Katoličke crkve, koji je hodočastio u jubilarnoj godini 2000., a Benedikt XVI. posjetio ju je 2009. godine.
Međutim, Franjin posjet imat će i jasne političke konotacije. Naveo je da je drugi cilj putovanja molitva za mir u zemlji koja toliko trpi. Papa će se sastati s palestinskim predsjednikom Mahmudom Abasom te izraelskim predsjednik Shimonom Peresom i premijerom Benjaminom Netanyahuom. Političkih tema u razgovorima s tim čelnicima ne nedostaje: ne nazire se političko rješenje izraelsko-palestinskih odnosa, u Siriji traje građanski rat zbog čega su milijun ljudi izbjegli, kršćani bježe pred sve snažnijim islamistima, tu je i stanje u Egiptu.
Franjo će u tri dana, od subote do ponedjeljka, posjetiti Jordan, Zapadnu obalu i Izrael, a raspored mu je iznimno gust. Putovanje Franje ne tako davno bilo je prilično neizvjesno. Početkom ožujka štrajkali su zaposleni u izraelskom ministarstvu vanjskih poslova i tada je njegov posjet, a za takav su posjet pripreme iznimno zahtjeve, bio upitan.
Vjerske teme o kojima će Papa vjerojatno htjeti razgovarati često su ujedno i političke. Udio kršćana u stanovništvu Bliskog istoka u posljednjih je stotinjak godina drastično smanjen: početkom 20. stoljeća tvorili su oko 20 posto stanovništa, sada samo tri posto. Betlehem je bio gotovo isključivo kršćanski, a sada je većinski muslimanski grad. Osim što snaži islamizam, što pogađa i kršćanske zajednice na Bliskom istoku, u Izraelu snaže i napadi protukršćanski nastrojenih židovskih radikala.
Međureligijski dijalog
Uz ekumenizam, važna sastavnica Franjina posjeta je i međureligijski dijalog. Njegov posjet odvijat će se i u ozračju 50. obljetnice usvajanja deklaracije 2. Vatikanskog ekumenskog sabora »Nostra Aetate« (U naše doba). Tom se deklaracijom usmjerava odnos Katoličke crkve prema nekršćanskim religijama, a iznimno je važna za poboljšanje odnosa između katolika i židova. S Papom će putovati njegova dva prijatelja, rabin Abraham Skorka koji je zajedno s Bergogliom napisao knjigu »O nebu i o zemlji«, a s njima će putovati i Omar Abud, bivši glavni tajnik Islamskog centra u Argentini.
Političko rješenje izraelsko-palestinskog sukoba Vatikan vidi u osnivanju dviju država, s međusobnim sigurnosnim jamstvima, i posebnim statusom Jeruzalema i svetih mjesta. Malo je vjerojatno da će Franjo u tome postići ikakav pomak.
