Naredbe za likvidacije jedinicama KNOJ-a mogao je izdati samo načelnik okružne OZNA-e, a tada je na toj funkciji bio Vlado Novaković. Boljkovac je kao šef povjerenstva kotarske OZNA-e bio podređen Novakoviću, rekao je u završnoj riječi Nobilo
Prvi hrvatski ministar unutarnjih poslova, 94-godišnji Josip Boljkovac nije kriv za zločin nad civilima u Dugoj Resi 1945. godine – presudio je Vijeće Županijskog suda u Zagrebu na čelu s Tomislavom Jurišom.
Tako ipak nije došlo do prve osuđujuće presude nekom od antifašističkih boraca u Europi.
Boljkovca se teretilo da je u svibnju 1945. kao šef karlovačkog Odjeljenja za zaštitu naroda (OZNA) naredio uhićenja i likvidaciju 21 civila. Optužba na čelu s županijskom državnom odvjetnicom iz Karlovca Gordanom Križanić u završnoj je riječi ustvrdila kako je tijekom tromjesečnog postupka dokazano da je upravo Boljkovac naredio odvođenje i likvidaciju civila. No za to ipak nisu nađeni dokazi.
U obrazloženju presude kojom je 94-godišnji Josip Boljkovac nepravomoćno oslobođen optužbi da je kao šef karlovačkog Odjeljenja za zaštitu naroda (OZNA) naredio uhićenja i likvidaciju 21 civila s područja Duge Rese sudac Tomislav Juriša ustvrdio je da se radilo o zločinu sustava, a ne samovolji pojedinca, tim više što ni nijedan dokument ili svjedok nije potkrijepio tvrdnju o Boljkovcu kao nalogodavcu.
Ističući da je Boljkovac, koji nije došao na objavu presude, »prvi, a vjerojatno i jedini« pripadnik partizanskog pokreta optužen za ratni zločin sudac je kazao kako bi bilo nepravedno da svi komunistički zločini padnu na njegova pleća. Sud je imao zadaću ne podleći raspoloženju u javnosti jer bi to bilo nedopustivo u demokratskoj državi, kazao je Juriša.
Žrtve su, kazao je sudac, očito bile od značaja za OZNA-u čije je djelovanje bilo usmjereno na čišćenje političkih i klasnih naprijatelja. Na mračnu komunističku i boljševičku pozadinu zločina ukazuje to što žrtve nisu bili vojnici NDH već viđeniji građani i gospodarstvenici.
»Likvidacija žrtava je bila politička odluka. Radi se o zločinu sustava, a ne pojedinaca ili samovolji oficira OZNA-e«, rekao je sudac.
Dodao je da je partizanska borba osim antifišističke bila i komunističko-boljševička iz čega su proizišli zločini koji su je do određene mjere kompromitirali.
Naredba za likvidacije, rekao je sudac, nije bila kreirana na razini kotarske OZNA-e, a zločin je moglo narediti više osoba, među njima i Vlado Novakovića koji je bio načelnik na okružnoj razini.
»Iako postoji stupanj sumnje da je naredbu mogao izdati i Boljkovac ona je dovoljna za optužnicu, ali ne i za osuđujuću presudu«, zaključio je sud.
Boljkovac je prije nekoliko dana pretrpio blaži moždani udar. Stoga nije jučer bio u stanju iznositi obranu, niti je bio na današnjem izricanju presude. Jučer je tek kratko izjavio kako se ne osjeća kriv.
– Do ovog sudskog procesa nije sjelo ni doći, jer je ovo posljedica želje jednog ministra da postane šef oporbene desne stranke. Za to je upotrijebio zakon koji nije smio pa postavljam pitanje, dokad će u Hrvatskoj netko zlorabiti svoje ovlasti za ostvarenje političkih ciljeva, rekao je, zadovoljan presudom, Boljkovčev odvjetnik Anto Nobilo, dok je županijska državna odvjetnica iz Karlovca Gordana Križanić najavila žalbu na presudu, jer po njenom mišljenju, postoji dovoljno dokaza za Boljkovčevu krivnju.
– U ovom postupku nesporno je da su civili nestajali, a nigdje nema pisanog traga što im se dogodilo. Iako je obrana tvrdila da Boljkovac u to vrijeme nije bio u Dugoj Resi, ipak je on bio jedina osoba koja je tada upravljala tamošnjim zatvorom i imala formalne i pravne ovlasti izdati zapovjedi jedinici KNOJ-a za likvidacije, naglasila je jučer u završnoj riječi tužiteljica Križanić.
– Naredbe za likvidacije jedinicama KNOJ-a mogao je izdati samo načelnik okružne OZNA-e, a tada je na toj funkciji bio Vlado Novaković. Boljkovac je kao šef povjerenstva kotarske OZNA-e bio podređen Novakoviću. Osim toga, general Ivan Mišković, koji je bio jedan od osnivača OZNA-e, posvjedočio nam je u ovom procesu kako je bilo nemoguće da odluku o ubojstvu 21 civila donese šef povjerenstva kotarske OZNA-e, budući da je to bila politička odluka, istaknuo je Nobilo zamjerivši tužiteljstvu što se u ovom slučaju pozivalo na Hašku konvenciju koja propisuje ponašanje okupatorskih vojnika.
– To je pravni skandal jer su partizani bili oslobodioci, a ne okupatori NDH, zaključio je Nobilo.
