Efektivno, do kraja godine imat ćemo javni dug na 98 posto BDP-a te inozemni dug na 120 posto BDP-a. Reprogram javnog duga postat će jedna od glavnih tema, a pritisak na središnju banku u tom dijelu će rasti, predviđa Lovrinčević
OPATIJA U ovoj godini očekuje se pad BDP-a od 0,6 posto, u idućoj rast od 0,7 posto. Javni dug penje se na 70 posto BDP-a, a uz uključenje HAC-a, ARZ-a i HBOR-a, na čak 85 posto BDP-a. No, budući da je BDP umjetno uvećan za 15 posto zbog uključivanja sive ekonomije, efektivno do kraja ove godine imamo javni dug na 98 posto BDP-a te inozemni dug na 120 posto BDP-a. Ekonomija nam je, dakle, kako sada stvari stoje, i prema svim međunarodnim standardima – u predinfarktnom stanju, rekao je Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta, na konferenciji Hrvatsko novčano tržište u Opatiji.
– Mikroreforme postaju eufemizam za bezsadržajne promjene normi i politički revanšizam, i uglavnom ih koristi monetarna vlast zbog neprihvaćanja činjenice da je promjena konkurentnosti na temelju interne deprecijacije valute neuspješna ili nemoguća u Hrvatskoj. Mljevenje imovine koristi se onda kao supstitut za odgođenu promjenu makrookvira, poručio je Lovrinčević, koji predviđa da će pritisak na središnju banku da sudjeluje u reprogramu javnog duga sve više rasti u idućem razdoblju. Kaže da je zemlja u procesu gospodarske i društvene eutanazije.
– Sve je veća nezaposlenost, ljudi odlaze iz zemlje, traže posao od Kanade do Australije pa sve skupa pomalo gubi smisao. Ovo je jedan neuspješni proces nas kao generacije. Melje se imovina, novca je sve manje, pa se “uspavljuju” pojedini sustavi. Ekonomska kriza prerasta i u političku, a recesija je za nas sada čak jedno poželjno stanje u koje se tek trebamo vratiti, upozorio je Lovrinčević.
