Medicinska marihuana uspješna kod MS-a i neuropatske boli

Josip Čulig: U Hrvatskoj treba prestati na kanabis gledati kao na izvor zla

Ljerka Bratonja Martinović

Za to je krajnje vrijeme, poručuje farmakolog iz Zavoda »Dr. Andrije Štampara« jer se »ne radi o tome hoće li neko zapaliti joint, već o znanstveno potvrđenim činjenicama«



ZAGREB  Medicinska marihuana pomaže u ublažavanju simptoma multiple skleroze, u reduciranju spazama i neuropatske boli, dok kod Parkinsonove bolesti i nije od neke koristi, pokazala je nova studija Američke akademije za neurologiju objavljena u časopisu Neurology, koja je obuhvatila sva dostupna istraživanja o primjeni medicinske marihuane kod neuroloških bolesnika. Kod mnogih stanja i dalje nije pronađeno dovoljno dokaza o djelotvornosti medicinske marihuane, među ostalim u slučaju oboljelih od Huntigtonove bolesti i Touretteovog sindroma, te kod distonije vrata i epileptičnih grčeva.


Djelotvorni spojevi


Primjena medicinske marihuane i njeni rezultati istraživali su se mahom u Engleskoj i SAD-u te u nekolicini država Europske unije, a najuvjerljiviji dokazi potvrđeni su kod multiple skleroze. Na temelju svjedočenja pacijenata, utvrđeno je da je oralni ekstrakt kanabisa djelotvoran u ublažavanju spazama, dok su oralni sprejevi koji sadrži spojeve tetrahidrokanabiol (THC) i kanabidiol, kao i čisti THC, po svemu sudeći jednako djelotvorni.


Znanstvenici su došli do zaključka da je oralni ekstrakt kanabisa djelotvoran u smanjivanju centralne neuropatske boli, a THC i drugi spojevi prisutni u kanabisu pomažu kod bolnih grčeva. Navodi se i kako se redukcijom boli postiže bolja mobilnost korisnika medicinske marihuane, a poboljšanja o kojima svjedoče ispitani pacijenti mogu se pripisati i osjećaju poboljšanja općeg stanja izazvanog konzumacijom marihuane.





Studija je pokazala potrebu za novim studijama dugoročne djelotvornosti medicinske marihuane, te za praćenjem nuspojava koje uključuju slabost, mučninu, promjene raspoloženja i ponašanja, vrtoglavice, halucinacija, pa čak i suicidalnih misli. Obzirom da su oboljeli od multiple skleroze ionako pod povećanim rizikom od depresije, nuspojave se moraju promatrati s povećanim oprezom. Studija je pokazala da oko jedan posto korisnika medicinske marihuane ima rizik od ozbiljnih psiholoških efekata ove terapije, koju znanstvenici preporučuju jedino u slučaju da standardna medicina ne pomaže.



Spojevi kanabisa, nabiksimoli, pokazali su se djelotvornim kod regulacije mokrenja, ali ne i kod drugim problema s mjehurom.


– Znanost u pogledu medicinske marihuane nema dvojbi: da bi lijek djelovao, mora se vezati na receptor u organizmu na staničnoj membrani. Kanabinoidni receptori, na koje se veže THC, identificirani su u ljudskom organizmu, a ostaje pitanje hoće li znanost dokazati da je ova terapija bolja od standardne. Kod neuropatske boli, od koje pate dijabetičari, oboljeli od multiple skleroze, herpesa zostera, miždanog udara, ishemije, klasični analgetici ne djeluju i treba pronaći adekvatni farmakološki odgovor koji bi oboljelima olakšao život. Djelovanje na kanabinoidni receptor ne može riješiti sve probleme, ali će tim ljudima podići kvalitetu života, ističe farmakolog  Čulig iz Zavoda za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar«.   


Od maka do morfija


Krajnje je vrijeme, poručuje Josip Čulig, da se u Hrvatskoj na kanabis prestane gledati kao na izvor zla jer se ne radi o tome hoće li neko zapaliti joint, već o znanstveno potvrđenim činjenicama. – Zaboravlja se da je morfij, koji je i danas nenadmašni analgetik, nastao od maka. Ako znanost potvrdi vrijednost neke supstance, ne treba je zbog moguće zlouporabe smatrati negativnom, zaključuje ovaj farmakolog.  Medicinska marihuana legalizirana je proteklih godina u više europskih država, a primjenjuje se i za ublažavanje boli kod onkoloških bolesnika.