Od ukupnog iznosa svega 20,4 milijarde otpada na dug prema domaćim bankama, koji je dobro pokriven rezervacijama, te je sustav stabilan, poručuju iz HNB-a
RIJEKA Budući da je zamjenik ministra financija Boris Lalovac nedavno iznio podatak da je ukupni dug poduzeća iz sektora građevinarstva narastao na čak 87 milijardi kuna, Hrvatskoj narodnoj banci uputili smo upit kako se to odražava na stabilnost domaćeg bankarskog sustava. Lalovac je k tome povukao i pitanje kako su i na temelju čega banke uopće odobravale kredite tvrtkama koje su ulazile u taj biznis, a imale vrlo niske prihode.
Glavnina ino-krediti
– Ukupan iznos domaćeg i inozemnog financijskog duga djelatnosti građevinarstva i poslovanja nekretninama, prema podacima kojima raspolažemo temeljem monetarne statistike i statistike vanjskog duga, bio je i nešto je veći nego što je g. Lalovac primijetio te je krajem rujna 2013. iznosio oko 124 milijarde kuna. Pritom valja imati na umu da ovaj iznos uključuje i dug poduzeća u stranom vlasništvu osnovanih u RH s namjerom stjecanja rezidencijalnih nekretnina za potrebe nerezidentnih fizičkih osoba (podatke o tom dugu nije moguće izdvojiti iz postojeće statistike). Međutim, poduzeća iz navedenih djelatnosti glavninu potreba za financiranjem zadovoljavala su izravno u inozemstvu. Tako od navedenih 124 milijarde kuna duga, na bruto dug djelatnosti visokogradnje i poslovanja s nekretninama prema domaćim bankama otpada tek manji dio: koncem 2013. spomenuta su poduzeća domaćim bankama bila dužna 20,4 milijarde kuna, ne računajući 12,9 milijardi kuna duga niskogradnje za gradnju cesta i autocesta, pojašnjavaju u HNB-u.
Prepoznati rizici
Kada se iznos bruto izloženosti građevini i upravljanju nekretninama (bez cestogradnje) umanji izdvojenim ispravcima vrijednosti za prepoznate rizike u iznosu od 4,5 milijardi kuna, neto izloženost prema te dvije djelatnosti iznosi 16 milijardi kuna, odnosno oko jedne četvrtine kapitala banaka. Kako su rizici u tim djelatnostima dobro prepoznati, jer je stopa neprihodujućih kredita (NPK) u djelatnosti visokogradnje krajem 2013. dostigla 62 posto, naše je viđenje da neće doći do njezinog daljnjeg dinamičnog rasta.
Prepoznati NPK dobro su pokriveni ispravcima vrijednosti, u iznosu od 41 posto, a rezidualni su iznosi potraživanja banaka razmjerno dobro osigurani kolateralima. Iako je moguće da će taj portfelj i dalje predstavljati opterećenje za profitabilnost banaka, on ne može predstavljati rizik za kapitaliziranost, a time i stabilnost bankarskog sustava, zaključuju u Hrvatskoj narodnoj banci.
