Moguće su i dodatne promjene u drugom čitanju koje bi olakšale život građana koji imaju problema s urednom otplatom svojih obveza, najavio je ministar Linić
ZAGREB » Umjesto dosadašnjih 18 posto najveća dopuštena ugovorena kamata za građane trebala bi biti 11,35 posto, a za poduzetnike 12,35 posto. T
Te promjene donosi novi Zakon o kamatama koji kao osnovicu za izračun maksimalno dopuštenih ugovorenih kamata uzima referentnu kamatnu stopu HNB-a koja trenutno iznosi 5,3 posto. Vlada je zakon prihvatila na sjednici u srijedu, a hoće li on doista u ovom obliku zaživjeti ovisit će o zastupnicima u Saboru, a sam ministar financija Slavko Linić najavio je moguće promjene u drugom čitanju koje bi dodatno olakšale život građana koji imaju problema s urednom otplatom svojih obveza.
Linić je otkrio da će se kroz drugo čitanje tražiti rješenje i za način otplate duga po kojem se ne bi prvo otplaćivale zatezne kamate, nego glavnica. Pojasnio je da građani kod kašnjenja u plaćaju prvo plaćaju zateznu kamatu, a ne dospjele rate, pa se tako njihov dug nikada ne smanjuje.
– Kod uplate dužnici prvo plaćaju zateznu kamatu, što znači da njihove obveze i dalje ostaju, pa se na dospjele rate koje nisu plaćene ponovno
Činjenica da se najviša dopuštena ugovorena kamatna stopa za građane spušta na 11,35 posto znači i da će se smanjiti kamate po tekućim računima građana. One su dosad mogle biti 11 posto, a ubuduće će iznositi najviše 10,35 posto, a Linić je izvijestio kako bankari smatraju da će im to smanjiti profitabilnost.