Kada je riječ o povremenim poslovima, najveći broj ozljeda dođaga se u građevinarstvu, prijevozu i skladištenju pri čemu najčešće stradaju ručni zglob i šaka te skočni zglob i stopala. Prikupljeni podaci, pak, ukazuju da ozljede na povremenim poslovima »mogu biti uvjetovanje nedostatnom obučenošću radnika za rad na siguran način, ali isto i stresa te nezadovoljstva promjene radnih uvjeta«.

Pritom četiri od 10 radnika navode kako se u njihovih radnoj okolini tim problemom dobro ne upravlja. Stoga je EU-OSHA početkom travnja pokrenula dvogodišnju kampanju pod nazivom »Upravljanje stresom za zdrava radna mjesta« kako bi i radnici i poslodavci osvijestili taj problem, ali i naučili kako stres smanjiti na što manju moguću mjeru. No, stres je samo jedan od zdravstvenih problema vezanih uz rad. U mnogim situacijama on može biti i razlog ozljeđivanju na radnom mjestu.

Neprecizni podaci

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR) lani je u Hrvatskoj zabilježeno 13.796 ozljeda na radu ili 283 ozljede manje nego u 2012. godini. No, lani je promijenjena metodologija praćenja ozljeda na radu, odnosno usklađena je s europskom tako da se prošlogodišnji podaci dijelom ne mogu uspoređivati s podacima iz ranijih godina. Međutim, uočljivo je da se ozljede na mjestu rada najčešće događaju zbog padova na površini, a nešto manje zbog padova s visine te da poslodavci ne ispunjavaju precizno podatke o ozljedi na radu »pogotovo u opisnom dijelu prijave što otežava utvrđivanje stvarnih činjenica kako je došlo do ozljede na radu«.

  Kao i ranijih godina ponedjeljak je narizičniji dan u tjednu, jer se prvog radnog dana nakon vikenda radnici najčešće ozlijede na radnom mjestu. Podaci HZZZSR-a kazuju i kako se lani najveći broj ozljeda na radu dogodio u Gradu Zagrebu i to 2.296 ozljeda, a potom i na području Primorsko-goranske županije – 1.225 ozljeda na radu. Od ukupnog broja ozlijeđenih radnika na mjestu rada se ozlijedilo njih 81,56 posto, a na putu na posao ili s posla 18,44 posto radnika. Češće se ozlijeđuju muškarci, pa je njihov udio u ukupnom broju lani priznatih ozljeda na radu 61,11 posto, a žena 38,85 posto. Analiza ozljeda na radu otkriva i da se žene češće ozljeđuju na putu do posla ili nakon posla putujući kući.

  Analiza HZZZSR-a je pokazala i da postoji razlika u učestalosti ozljeda zadobivenih na radnom mejstu i onih koje su se dogodile pri dolasku ili odlasku s posla. Djelatnost s najvećim brojem ozljeda na putu je zdravstvena zaštita i socijalna skrb. »To upućuje na moguću povezanost s utjecajem stresa na radu, smjenskog i noćnog rada«, navodi se u analizi.

Treba preventiva

Tokari, kovinotokari, strojarski mehaničari najrizičnija su zanimanja kada je riječ o učestalosti ozljeda na radu. Nakon njih slijede radnici trgovačkih zanimanja, a potom i vozači i strojovođe prijevoznih sredstava i pokretnih strojeva, kao i čistači ulica. Prema djelatnostima najviše ozljeda na radu događa se u prerađivačkoj industriji, a potom i trgovini, prijevozu i skladištenju. Gledajući veličinu poslodavaca, najviše ozljeda lanije je bilo kod poslodavaca koji zapošljavanju više od 500 radnika, odnosno među poslodavcima koji zapošljavaju od 50 do 249 radnika.

  Najčešće ozljede zadobivene na putu su ozljede vrata, skočnog zgloba i stopala te koljena i potkoljenice. Na radnom mjestu su najčešće ozljede ručnog zgloba i šaka, skočnog zgloba i stopala te koljena i potkoljenica. »Dobiveni rezultati ukazuju na potrebnu boljih preventivnih mjera za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu s obzirom da navedene ozljede značajno utječu na funkcionalnu sposobnost potrebnu za obavljanej rada te mogu uzrokovati invalidnost«, navodi se u analizi.