ZAGREB  Rasprava o Nacrtu plana i programa Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovnu i srednju škola otvorena je i potrajat će mjesec dana. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović na konferenciji za novinare izjavio je da će uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja »iz temelja promijeniti razvoj nekih vrijednosti kod mladih«. Osvrnuo se i na istraživanja koja su provedena među mladima, a koja su pokazala njihovo nerazumijevanje uloge građanina i demokratskih procesa. Jovanović je podsjetio da su istraživanja pokazala da svaki četvrti učenik misli da »biti građanin« znači brinuti se za osobne interese, a tek svaki deseti to povezuje s izlaskom na izbore.

   Prava i odgovornost

  – Nakon iskustva eksperimentalne provedbe nemoguće je reći da je građanski odgoj i obrazovanje nepotreban, kazao je Jovanović i ustvrdio da je eksperimentalna primjena programa počela »mijenjati školu u smjeru demokratske zajednice odlučivanja«. Jedan od temeljnih ciljeva je usvajanje znanja o pravima i odgovornostima i mogućnostima djelovanja. Što je zapravo građanski odgoj i obrazovanje i koja mu je svrha piše u članku 3. Ustava, a Jovanović je naveo sve temeljne vrednote koje su zapisane u tom članku, a »tko ide protiv toga taj je protiv Ustava i protiv hrvatske države«, rekao je Jovanović.

   Od jeseni se planira građanski odgoj i obrazovanje uvesti kao samostalan predmet u šestom razredu osnovne škole i to u trajanju od 35 sati godišnje. U ostalim bi razredima (od 1. do 8. razreda osnovne škole, te u 1. i 2. razredu srednjih škola i gimnazija) bio bi međupredmetni. Novi predmet uvodit će se tri godine. U drugoj godini bio bi samostalan predmet u šestom i sedmom razredu osnovne te prvom razredu srednje škole, a u trećoj godini bio bi samostalan nastavni predmet od 6. do 8. razreda osnovne i u 1. i 2. razredu srednje škole.

   Nedovoljna briga

To znači da će hrvatski učenici u pet godina imati ukupno 175 sati građanskog odgoja i obrazovanja. Jovanovića su novinari upitali i o mogućnosti da GROZD zatraži ocjenu ustavnosti Nastavnog plana i programa na Ustavnom sudu, pa i da ga Ustavni sud ukine ili suspendira, odnosno da se ponovi ono što se zbivalo sa zdravstvenim odgojem i obrazovanjem.

   – Nisam zloban i neću tražiti procjenu ustavnosti katoličkog vjeronauka čiji je program donesen na isti način kao i onaj zdravstvenog odgoja, kazao je Jovanović.

   Predsjednika Stručnog povjerenstva za izradu Nacrta plana i programa Vedrana Spajić Vrkaš ustvrdila je da su građanski odgoj i obrazovanje 20 godina zanemarivani i da hrvatska vlast vodi nedovoljnu brigu o pravu na obrazovanje. Uvođenjem građanskog odgoja i obrazovanja Hrvatska će se približiti tome da ispuni svoje međunarodne obveze iz prava na obrazovanje, ali i u ispunjavanju dužnosti koje ima prema građanima.