Napominjući kako Primorsko-goranska županija posjeduje veliko iskustvo u gradnji školskih objekata župan Zlatko Komadina danas je istaknuo da se radi o jedinoj županiji u Hrvatskoj koja je bez sredstava resornog ministarstva uspjela izgraditi jednu osnovnu školu, a riječ je o školi na Krku
RIJEKA Potencijalni investicijski okvir za primjenu modela javno-privatnog partnerstva u osnovnom i srednjem školstvu iznosi 6,2 milijarde kuna, a okvir proizlazi iz 338 projekata izgradnje, dogradnje, rekonstrukcije i opremanja osnovnih i srednjih škola, koje su prijavile županije, Grad Zagreb i 33 veća grada – istaknuo je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović na današnjem predstavljanju modela financiranja putem javno-privatnog partnerstva s mogućnosti primjene na projekte škola.Predstavljanje javno-privatnog modela škologradnje kojeg su organizirali Primorsko-goranska županija i Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) bilo je namijenjeno gradonačelnicima i načelnicima te predstavnicima tijela državne uprave.
Napominjući da su od ukupnog broja školskih objekata iz vladinog programa, gradovi i županije do sada prijavili svega 139 školskih objekata, a za više od njih sto do sada nisu dostavljene tražene informacije ministar je najavio da je trenutno 15 škola spremno za početak realizacije projekta, a riječ je o školama u Istarskoj županiji, Varaždinu i Koprivnici.Razlog tako malogh broja projekata škologradnje putem JPP-a, prema pojašnjenju ministra, najčešće se krije u neriješenim imovinsko-pravnim odnosima, dok neki projekti nisu mogli dobiti suglasnost jer nisu odgovarali katalogu standarda školskih objekata. Dodajući da Ministarstvo više nije nadležno za investiranje i održavanje škola, jer riječ je o ulaganjima koja se financiraju iz decentraliziranih sredstava ministar je istaknuo da ovogodišnja decentralizirana sredstva iznose 1,3 milijarde kuna te su ostala na prošlogodišnjoj razini.– Javno-privatno partnerstvo projekt je koji omogućuje ulaganje privatnog kapitala za stvaranje javnog dobra ili usluge, u ovom slučaju stvaranje uvjeta za kvalitetnije obrazovanje, a odluka o pokretanju projekta je na županijama, općinama i gradovima. Najbolji dokaz da je javno-privatno partnerstvo uspješan projekt činjenica je da upravo gradovi Koprivnica i Varaždin, koji su bili najbolji u prvom ciklusu javno-privatnog partnerstva, prednjače i u ovom novom ciklusu ulaganja putem tog modela. Drago mi je da Primorsko-goranska županija pokazuje interes i ulaže poseban trud da unaprijedi stanje u sektoru sporta i obrazovanja te nastoji dodatno oploditi dodijeljena joj decentralizirana sredstva. Vjerujem da ćemo i kroz ovaj novi model uspjeti osigurati buduća ulaganja u školske objekte. Suradnja i razmjena mišljenja s jedinicama regionalne i lokalne samouprave dobar je recept i za realizaciju budućih projekata koji se planiraju u Ministarstvu, a koje si je za cilj postavilo osigurati više reda, bolje rezultate, te racionalnije korištenje sredstava na raspolaganju. U konačnici cilj nam je da svako dijete u Hrvatskoj može dobiti kvalitetno obrazovanje, bez obzira na to gdje živi i koju školu pohađa, istaknuo je Jovanović. Detaljnom obradom pristiglih prijava utvrđeno je, dodao je ministar, da se radi o ukupno 835.334 četvornih metara s prosječnom planiranom vrijednosti ulaganja po četvornom metru u iznosu od 7.442 kuna, a odluku koji nositelji financiranja i u kojem opsegu bi ušli u projekte javno-privatnog partnerstva trebaju donijeti njihova predstavnička tijela, naročito pod uvjetom da će županije i gradovi iz svojih proračuna plaćati dio naknade koje će proizaći iz ugovora o javno-privatnom partnerstvu. Prema pojašnjenju predsjednika Upravnog odbora CEI-a Josipa Borka javno-privatnim partnerstvom osigurava se ulaganje privatnog kapitala za pružanje javnih usluga na način da se iz državnog proračuna osigurava 55 posto sredstava, 35 posto iz županijskog proračuna, a ostalo iz proračuna jedinica lokalne samouprave. Dodajući kako je CEI osnovan prije dvije godine Borak je pojasnio da se radi o neprofitnoj organizaciji s javnim ovlastima te ima ulogu stručne i operativne pomoći u projektu.
Napominjući kako Primorsko-goranska županija posjeduje veliko iskustvo u gradnji školskih objekata župan Zlatko Komadina danas je istaknuo da se radi o jedinoj županiji u Hrvatskoj koja je bez sredstava resornog ministarstva uspjela izgraditi jednu osnovnu školu, a riječ je o školi na Krku.– Nakon toga uslijedila je izgradnja niza objekata po modelu financiranja u kojem su po trećinu iznosa troškova snosili Županija, gradovi i općine te Republika Hrvatska. Trenutno su pred otvaranjem dvije školske dvorane u Matuljima i Ravnoj Gori, dok su istovremeno u pripremi projekti u Baški, Puntu, Čavlima, Viškovu i Hreljinu, te projekt Škole za primijenjenu umjetnost u Rijeci. Danas zbog manjka sredstava na raspolaganju iz državnog proračuna, ali i činjenice da je naša Županija izvan kategorije županija koje temeljem nerazvijenosti imaju pravo na korištenje određenih EU sredstava, kao jedine dvije mogućnosti za financiranje projekata u školstvu preostaju nam javno-privatno partnerstvo ili klasično kreditno zaduživanje. Stoga želimo saznati više o funkcioniranju ovoga modela kako bismo mogli izračunati koje financijsko opterećenje mi kao jedinice regionalne i lokalne samouprave možemo podnijeti te sukladno tome pokrenuti realizaciju potrebnih projekata, zaključio je župan.
