Publikacija urbanističko-arhitektonske radionice iz 2009.

"Nevidljivi grad": Vidljivi rezultati međunarodnih radionica

Nela Valerjev Ogurlić

»Nevidljivi grad« bavio se zonom između Mlake i Žabice, s fokusom na mogućnosti revitalizacije riječkog obalnog područja



RIJEKA  U Salonu grada Rijeke jučer je predstavljena publikacija »Nevidljivi grad« koja je nastala kao rezultat istoimene urbanističko-arhitektonske radionice iz 2009. godine, održane u sklopu četverogodišnjeg projekta »Krpanje grada«.


Društvo arhitekata Rijeka i Grad Rijeka ovaj su projekt pokrenuli 2008. godine, s ciljem da se kroz niz međunarodnih radionica, u koje su bili uključeni studenti s hrvatskih i inozemnih sveučilišta sa svojim mentorima, provede istraživanje odabranih gradskih fragmenata, takozvanih »krpica«. 


  Uspješan model


Kako je podsjetio predsjednik DAR-a Igor Rožić, fokus je uglavnom bio na mogućnosti revitalizacije obalnog područja, koji je izgubio primarnu industrijsku ili lučku funkciju, pa se tako »Nevidljivi grad« bavio zonom između Mlake i Žabice, unutar koje se nalaze možda i najvrijedniji primjeri riječke industrijske baštine – povijesna lučka skladišta.      Riječ je o prostoru koji obuhvaća površinu od oko 100 hektara, a budući da se nalazi unutar lučke zone građanima je nedostupan, pa stoga i slabo vidljiv, jer mu ne mogu pristupiti bez posebne propusnice. Radionica je stoga i nazvana »Nevidljivi grad«, a u istoimenoj publikaciji predstavljena su rješenja moguće transformacije ove zone kroz integraciju javnih sadržaja u područje lučke infrastrukture, prema zamisli sudionika tadadašnjeg saziva – studenata arhitekture iz Pečuha, Porta, Ljubljane, Splita i Zagreba. 

   Prema riječima gradonačelnika Vojka Obersnela, model studentskih radionica s voditeljima koji su se dokazali u akademskoj i profesionalnoj praksi pokazao se iznimno uspješan. S jedne strane, stvorena je prilika da o mogućim rješenjima razmišljaju ljudi koji su neopterećeni našom svakodnevicom i poviješću, a s druge strane i prilika da svi oni upoznaju Rijeku i zainteresiraju se za vrijednosti našeg grada, a prvenstveno industrijsku baštinu i izvan konteksta ovog projekta. 


  Četiri radionice




Neki smatraju da arhitekti iz drugih sredina samoinicijativno dolaze u Rijeku da bi proučavali baštinu, ali taj interes je potaknut ovakvim projektima, rekao je gradonačelnik. Na taj način Obersnel je uzvratio lopticu na nedavnu primjedbu predstavnika »Pro Torpeda« kako Rijeku samoinicijativno i o vlatitom trošku obilaze skupine studenata i stručnjaci zainteresirani za riječku baštinu, ali Grad taj interes ne zna iskoristiti. 


   U sklopu »Krpanja grada« održane su četiri radionice, a osim zone povijesnih lučkih skladišta, istraživao se prostor Rafinerije na Mlaci, Delte, te šireg područja Hartere. Radionice su obuhvatile oko 140 studenata arhitekture sa sveučilišta iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Velike Britanije, Kanade, Mađarske, Austrije i Švicarske, a Grad je za provedbu cijelog projekta izdvojio ukupno 500 tisuća kuna. 


   Nakon prve radionce koja se bavila područjem bivše rafinerije izdana je publikacija »Rijeka, Krpanje grada«, a da bi projekt bio zaključen još preostaje publicirati rezultate radionice »Public L« koja se bavila istraživanjem prostora morske i obale Rječine, na potezu od lukobrana do Hartere. 


   – Budući da je riječ o temama koje će još dugo biti aktualne, ne treba brinuti da će publikacija zastarijeti, smatrataju predstavnici Društva arhitekata.