Trodnevni festival

"Moje, tvoje, naše": Grad čine ljudi koji u njemu žive

Nela Valerjev Ogurlić

Ovogodišnji festival želi podcrtati misao da grad treba organizirati prema potrebama njegovih stanovnika, a ne prema potrebama skupina koji donose kapital, kao što se na žalost događa. Iskustva pak pokazaju da ljudi iz sukoba s kapitalom uvijek izlaze kao gubitnici



RIJEKA  Odnos ljudi i njihovog životnog prostora tema je ovogodišnje manifestacije »Moje, tvoje, naše« koja na tragu Rousseauove ideje da kuće čine naselje, a građani čine grad, u fokus svog najnovijeg izdanja stavlja odnos građana i grada.


Na tu temu održat će se tri rasprave, jedna radionica i dvije izložbe, a središnji događaj manifestacije bit će izložba »O nelagodi promatranja grada« koja se u četvrtak u 20 sati otvara u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti. 


   Ovu je izložbu 2012. postavilo Würtemburško društvo umjetnika, a njezini kustosi Hans D. Christ i Iris Dressler iz Stuttgarta za riječko su je izdanje prilagodili novome kontekstu. Među umjetnicima koji izlažu radove nalaze se: Daniel García Andújar, Annika Eriksson, Michael Fehr, Diethelm Koch, Chad Freidrichs, Kirill Golovchenko, Lim Minouk, John Smith, Klaus Staeck, Tuomas Toivonen, Nene Tsuboi i Michael Vahrenwald, a unutar izložbenog postava vidjet će se i rekonstrukcija legendarne izložbe »O modernom načinu života« koja je Muzeju Bochum bila postavljena 1977. godine. 


  Globalni procesi




– Ovogodišnji festival želi podcrtati misao da tkivo grada čine ljudi koji u njemu žive, što nam se čini veoma bitno, jer je u tome sadržana ideja da grad treba organizirati prema potrebama njegovih stanovnika, a ne prema potrebama raznih interesenih skupina koji donose kapital, kao što se na žalost događa. Iskustva građanskih inicijativa kao što su »Pravo na Grad« ili »Srđ je naš« pokazaju da ljudi iz sukoba s kapitalom uvijek izlaze kao gubitnici. Gdje god se pojavio, kapitalu su vrata širom otvorena, za razliku od ljudi, on je uvijek dočekan dobrodošao. 


   No, ti procesi nisu prisutni samo u Hrvatskoj, oni su globalni, a rezultiraju nelagodom življenja u gradovima čiji razvoj gubi iz vida potrebe svojih građana. Na velikoj izložbi u MMSU-u vidjet ćemo takve procese od Amerike i Južne Koreje do Velike Britanije, Španjolske, Njemačke i drugih razvijenih zemalja u kojima se može pratiti tko u susreta čovjeka i kapitala uvijek odnosi pobjedu. No, kako su u svijetu ti procesi počeli prije nego kod nas, vidjet ćemo i što možemo očekivati od budućnosti ako se taj trend nastavi – kaže Davor Mišković iz udruge »Drugo more« koja je organizirala festival. 


   Jedan od video radova priča tako o ukidanju programa socijalne stanogradnje u Americi, koja je postojala, kao što je prije četrdeset godina postojalo i u međuvremenu nestalo besplatno obrazovanje. Priča prati sudbine stanovnika stambenog naselja Pruitt-Igoe u St. Louisu koji je zbog osiromašenja ljudi uslijed deindustrijalizacije i lošeg održavanja postao poprištem socijalnih problema, vandalizma i kriminala.


To je 1969. dovelo do prvog štrajka u povijesti javnog stanovanja, a u konačnici i do spektakularnog rušenja kompleksa kojeg je projektirao arhitekt Minosu Yamasaki, inače i autor World Trade Centra u New Yorku. Bilo je to je jedno od prvih rušenja modernističke arhitekture u povijesti, a još je značajnije da je cijeli slučaj u američkoj propagandi iskorišten kao argument da praksu subvencioniranog stanovanja treba prekinuti – kaže Mišković.   

Napad na zajednicu


Serija fotografija koja dokumentira trenutno najveći šoping centar u Evropi koji se rasprostire na 70 hektara u blizini Odesse, a obuhvaća 1.600 kontejnera, ili film o izgradnji ceste M11 u istočnom Londonu koja je izazvala žestoku kampanju lokalnih stanovnika da spase svoje domove od rušenja – samo su neki od radova koji govore o problemima današnjih gradova i devastaciji prostora, a cijela izložba zapravo je svjedočanstvo o procesu u podlozi kojega stoji brutalan napad na zajedicu. 


   – Iza svega stoji ideja da je zajednica nebitna, da su bitne transformacije u funkciji kapitala, a rezultat je razaranje tkiva grada – kaže Mišković koji smatra da o tome slikovito govore i mali riječki primjeri, poput izgradnje Tower centra na Pećinama ili Centra Zagrad koji nisu na korist ni gradu, ni građanima. Nasuprot tome, primjeri poput košarkaškog igrališta kraj autobusnog terminala na Delti, koje je stalno u upotrebi, pokazuje da se i malim sredstvima mogu stvarati sadržaji koji su stanovnicima istinski potrebni. 


   – Možda je rješenje u tome da umjesto očekivanja velikih investitora koje ne zanima javni interes već isključivo ekonomska eksploatacija prostora, pokušamo promijeti način razmišljanja o razvoju grada, na način da krenemo od stvarnih potreba, interesa i mogućnosti građana. Umjesto da se dovlači veliki kapital koji će izgraditi nešto što će usisati postojeće vrijednosti, možda taj mikro kapital zajednice možemo iskoristiti za pametnije stvari od stimuliranja potrošnje po šoping centrima s prosječnim vijekom trajanja od pet godina – kaže Mišković. 


  Radionica i diskusije


Osim izložbe u MMSU-u koja ostaje otvorena do kraja travnja, publika će tijekom trajanja festivala od 10. do 12. travnja u Filodramatici moći pogledati instalaciju »Neposredna demokracija zahtijeva neposredan prostor«, koju potpisuje Pulska grupa, a prvi put je predstavljena na 13. Bijenalu arhitekture u Veneciji 2012. godine. 


   Pod vodstvom arhitekata Dinka Peračića i Antuna Sevšeka održat će se i radionica pod nazivom »Urbanistička početnica« koja se će se baviti prostorom Hartere, gdje će se i održati, u četvrtak s početkom u 11 sati, uz sudjelovanje arhitekata, urbanista, sociologa, dizajnera, teoretičara, umjetnika, novinara i aktivista iz Hrvatske i inozemstva, te predstavnika inicijative Heartera project.


   Rezultati radionice bit će predstavljeni u klubu »Život« u subotu, u 19 sati, a tijekom petka i subote u Filodramatici će biti organizirane i tri panel diskusije koje će se baviti pitanjima participacije građana u urbanoj sredini, pitanjima građanskog otpora te ulozi umjetničke aktivnosti u prostornom razvoju grada. Rasprave će moderirati Nebojša Zelić i Davor Mišković, a gosti tribina su, između ostalih, Daniel Andujar, Teodor Celakoski, Hans D. Christ, Iris Dressler, Yvonne Doderer.    Kao organizatori programa udruzi »Drugo more« pridružuju se Platforma 9,81, MMSU te Württembergischer Kunstverein iz Stuttgarta.