Bio bi to umjetan otok, temeljen na pilonima, a prislonjen uz šetnicu koja će dijeliti uređaj za pročišćivanje otpadnih voda, kaže arhitekt Vladi Bralić kojeg je Grad Rijeka angažirao za izradu izmjena GUP-a
RIJEKA » Postrojenje novog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na Delti izgledat će kao velika tvornica i zato kroz javnu raspravu o izmjenama GUP-a uistinu treba inzistirati da se njegovo prisustvo što je moguće više anulira.
Možda bi veslači svoje mjesto pod suncem mogli naći u okviru Porto Baroša, što bi za njih bilo gotovo idealno. Iskustva nekih evropskih gradova pokazuju da marine i veslački klubovi mogu skladno funkcionirati zajedno, a kao jednu od prihvatljivih opcija vide i mogući smještaj u okviru zgrade putničkog terminala na lukobranu koja ne služi ničemu pa bi možda mogla pružiti gostoprimstvo veslačima i time zadobiti bar neki smisao.
Jedno od mogućih rješenja je da se bazeni pročišćivaća koji bi trebali biti smješteni u velike zgrade – ukopaju. To je nešto skuplja varijanta, ali svako prihvatljivija s obzirom na željeni pravac transformacije Delte u gradsko područje. Osobno se zalažem za takva rješenja – kaže arhitekt Vladi Bralić kojeg je Grad Rijeka angažirao za hitnu izradu izmjena GUP-a kako bi se utvrdila pozicija uređaja koji bi trebao biti izgrađen do kraja 2017. godine, na lokaciji preko puta kontejnerskog terminala, uz desnu obalu Rječine, gdje se nalaze prostori Veslačkog kluba »Jadran« koji tu djeluje od 1933. godine.
Transformacija Delte
U Klubu zbog toga vlada velika zabrinutost, ali i revolt, jer nemaju nikakvu informaciju što će se dogoditi s njima kad krene izgradnja uređaja. Na tu temu još nitko ne nudi konkretan odgovor, a oni sami kao jednu od mogućih opcija otvorili su pitanje bi li postojala mogućnost da se Klub inkorporira u prostor uređaja. Veslačima takav suživot ne bi smetao, a smatraju da bi pomogao i imidžu »velike tvornice« za pročišćavanje otpadnih voda Rijeke i okolice. Po mišljenju Vladija Bralića, i takvo rješenje bilo bi moguće, ali tada predviđena površina od 2,2 hektara za smještaj novog uređaja ne bi bila dovoljna, već bi je trebalo korigirati i pomaknuti više prema zapadnom dijelu Delte. No, pitanje je da li to želimo?
Kroz postojeću izmjenu GUP-a nije moguće definirati drugu mikrolokaciju Kluba, već samo predvidjeti da će dio Delte biti sportsko-rekreacijska zona, u koju bi se tada i veslači mogli uklopiti. No, konkretna lokacija može biti definirana tek kroz detaljnije planove, ali se njihovoj izradi može pristupiti tek po izboru developera koji će odabrati jedan od ponuđenih scenarija razvoja Delte odabranih na natječaju za arhitektonsko-urbanističko rješenje tog podučja. Za Veslački klub to je kasno, jer planovi za izgradnju uređaja daleko prednjače u odnosu na izbor developera, a pogotovo na konkretne zahvate u pravcu transformacije Delte, koji će se, ako se uopće dogode, najvjerojatnije realizirati fazno, s malim izgledima da se u prvoj fazi ostvari išta osim eventualne izgradnje marine u luci Baroš.
Jadran nije zaboravljen
Prema riječima Vladija Bralića, javna rasprava o izmjenama GUP-a pravi je trenutak da veslači istupe sa svojim primjedbama i prijedlozima, jer problem Veslačkog kluba svakako treba razriješiti, a da »Jadran« nije zaboravljen potvrđuje riječima da se tijekom izrade izmjena GUP-a i te kako razmišljalo o njegovoj sudbini.
– Istraživali smo različite mogućnosti, a jedan od prijedloga koji mi se posebno sviđa, potekao je od pročelnika gradskog Odjela za urbanizam Srđana Škunce. Prema njegovoj zamisli, Veslački klub bi se mogao smjestiti na zaseban otočić na ušću Rječine. Bio bi to umjetan otok, temeljen na pilonima, a prislonjen uz šetnicu koja će dijeliti uređaj i Rječinu. Naravno, to se ne može ostvariti od danas do sutra, ali za takav prijedlog vrijedilo bi se strpiti, pa makar to značilo neko vrijeme raditi u improviziranim uvjetima, mišljenje je Vladija Bralića.