DUŠANBE – Nove sankcije Europske unije Rusiji štete mirovnom procesu u Ukrajini, ustvrdio je u petak ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

»Mislimo da donijeti takve odluke u času dok se – nadamo se – stabilizira mirovni proces u Ukrajini, znači svjesno štetiti mirovnom procesu«, rekao je ruski ministar vanjskih poslova na javnoj televiziji na summitu Šangajske organizacije za suradnju (SCO) u Dušanbeu.

Rusija će na europske sankcije reagirati »mirno i primjereno, ali ponajprije polazeći od zaštite (svojih) interesa«, dodao je ministar.

Nove sankcije EU-a Moskvi zbog njezine uloge u Ukrajini stupile su na snagu u petak a trebaju onemogućiti financiranje ruskog gospodarstva.

Moskva je preko predsjednika Dume (donjeg doma ruskog parlamenta) Sergeja Nariškina oštro osudila te sankcije koje pogađaju i 24 istaknute osobe iz Rusije i Ukrajine optužene za umiješanost u ukrajinski sukob, rekavši da one »nemaju veze sa stvarnošću« i »izlika« su da bi se kaznilo Rusiju.

Za njima trebaju uslijediti i američke sankcije, pošto je predsjednik Barack Obama u četvrtak navečer najavio nove mjere protiv Rusije u financijskom, energetskom i obrambenom sektoru.

Europska unija usvojila je nove mjere protiv Rusije pod negativnim utjecajem svog partnera Sjedinjenih Država, ocijenio je u petak za Hinu Ivan Meljnikov, prvi potpredsjednik ruske Dume, koji se i sam našao na popisu pojedinaca kojima su nametnute sankcije.

»To što se događa apsolutno je u suprotnosti s duhom te konferencije predsjednika parlamenata europskih zemalja«, rekao je Meljnikov koji sudjeluje na Europskoj konferenciji predsjednika parlamenata Vijeća Europe (ECPP) u Oslu.

»Ruski parlament aktivno radi s Parlamentarnom skupštinom Vijeća Europe, parlamentarnom skupštinom OESS-a. Stječe se dojam da se nekome ne sviđa takav pozitivan razvoj događaja i da ga želi zakočiti i zakomplicirati. Mogu otvoreno reći, ja osobno smatram da je tu ogroman negativni utjecaj prekooceanskog partnera Europske unije, Amerike«, istaknuo je.

Po njegovim riječima, za rješavanje najtežih pitanja potreban je dijalog, potrebni su kontakti. Treba jačati mjere uzajamnog povjerenja i razumijevanja, a to se može ostvariti samo razgovorima, a ne sankcijama.

Nove europske sankcije protiv Rusije, čiji je cilj prije svega ograničiti financiranje ruskog gospodarstva, stupile su na snagu u petak ujutro nakon što su objavljene u Službenom listu EU-a.

Sankcije blokiraju financiranje dugova triju velikih energetskih tvrtki Rosnefta, Transnefta i Gazproma, kao i obrambenih tvrtki OPK Oboronproma, United Aircraft Corporationa i Uralvagonzavoda. Sankcije se neće odnositi na plinski sektor.

Ciljaju se i tri poduzeća čiji proizvodi imaju dvostruku namjenu, civilnu i vojnu, s kojima Europljani ne smiju trgovati.

Novi krug sankcija usmjeren je protiv pet državnih banaka, što znači da im europski državljani i tvrtke više ne smiju odobravati zajmove.

Sankcije predviđaju i mjere protiv 24 osobe, Rusa i Ukrajinaca optuženih da su umiješani u sukob u Ukrajini.

Na popisu osoba kojima će se zamrznuti imovina i neće moći putovati u EU nalaze se među ostalima Sergej Šemezov, blizak predsjedniku Vladimiru Putinu, kao i više potpredsjednika Dume: Vladimir Vasilijev, Ivan Meljnikov i Igor Lebedev, kao i zastupnik Vladimir Žirinovski.

Sankcije mogu biti revidirane ili suspendirane ovisno o napretku u provedbi dogovora o prekidu vatre na istoku Ukrajine, objavio je EU.

Glasnogovornik ruskog ministarstva vanjskih poslova Aleksandar Lukaševič ocijenio je sankcije »neprijateljskom« odlukom i obećao odgovor. Odgovor bi mogao uključivati ograničenja na uvoz rabljenih automobila i druge potrošačke robe, rekao je jedan dužnosnik Kremlja.

Kremlj je već u kolovozu zabranio uvoz prehrambenih proizvoda u vrijednosti gotovo devet milijarda dolara iz EU-a, SAD-a, Kanade, Australije i Norveške.