Nije ih bilo puno, ukupno samo osam, pa ih Državni zavod za statistiku ne vodi u posebnoj rubrici nego su uvršteni među »ostale regionalne pripadnosti«. Ali, važno je da se nekolicina stanovnika Hrvatske ne osjeća Hrvatima nego isključivo Bunjevcima
ZAGREB » I u Hrvatskoj se, kao i u Srbiji, prilikom popisa stanovništva svatko može nacionalno izjašnjavati kako god želi. Popisivači su svakome dužni upisati nacionalnost koju je sam deklarirao. Stoga su se i u Hrvatskoj 2011. godine, kad je bio zadnji popis stanovništva, neki hrvatski državljani izjasnili kao – Bunjevci.
Nije ih bilo puno, ukupno samo osam, pa ih Državni zavod za statistiku ne vodi u posebnoj rubrici nego su uvršteni među »ostale regionalne pripadnosti«. Ali, važno je da se nekolicina stanovnika Hrvatske ne osjeća Hrvatima nego isključivo Bunjevcima, a država im omogućuje da iskažu tu svoju pripadnost. Baš kao što i ni Srbija ne priječi to tamošnjim Bunjevcima, kojih po njihovim popisu ima 16.706.
Identična je situacija u Hrvatskoj s muslimanima koji se pišu s velikim M. Prema popis uz 2011. u Hrvatskoj živi 31.479 Bošnjaka, ali 7.558 Muslimana. Deset godina ranije podaci su bili još nepovoljniji za Bošnjake, njih je popisano 20.755, a Muslimana 19.677 i to je bio razlog da predsjednik SDA Hrvatske Šemso Tanković, u vrijeme dok je bio u koaliciji s HDZ-om, zahtijeva od tadašnjeg premijera Ive Sanadera da sve Muslimane jednostavno preimenuje u Bošnjake.
Sanader na to, naravno, nije mogao pristati jer bi se time narušila ustavna prava jedne zajednice. Zanimljivo je da u popisu birača Muslimana ima čak više nego Bošnjaka, 29.926 prema 12.219, te je Tanković zbog toga bio još zainteresiraniji za eliminaciju Muslimana, no oni su ipak opstali
