Jedna od opcija je rusko tržište zadržati kroz izvoz iz pogona, primjerice u Srbiji. U HGK su zabrinuti da će se tvrtke iz EU okrenuti drugim tržištima, pa i povećanom izvozu u Hrvatsku
Ruski premijer Dmitrij Medvedev jučer je objavio da je stupila na snagu jednogodišnja »potpuna zabrana« uvoza većine prehrambenih proizvoda iz EU-a i SAD-a zbog njihovih sankcija Rusiji. Zabrana se odnosi na goveđe i svinjsko meso, perad, mesne prerađevine poput kobasica, ribu i druge morske plodove, mlijeko, sireve i druge mliječne proizvode, povrće, voće, orašaste proizvode. Sankcijama nije obuhvaćena dječja hrana.
Moskva je spremna ukinuti zabranu ako »naši partneri pokažu konstruktivni pristup« u pogledu sankcija prema Rusiji, dodao je Medvedev, dok je Europska unija objavila da zadržava pravo poduzeti protumjere. »Nakon što Europska komisija razmotri sve mjere Ruske Federacije i nakon što ćemo znati više o njihovu punom opsegu, zadržavamo pravo da poduzmemo odgovarajuću akciju«, istaknuo je glasnogovornik Komisije Frederic Vincent koji je ruske sankcije ocijenio politički motiviranima.
Međutim, u HGK očekuju i druge negativne posljedice na hrvatskom tržištu, prije svega »povećani pritisak na uvoz«: druge članice EU-a morat će također naći nova tržišta za svoje proizvode, a jedno od njih, smatraju u Komori, može biti i hrvatsko.
S Komorom, ali i drugim udrugama, poput Hrvatskih izvoznika, jučer je u kontaktu bilo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) iz kojeg su poručili da u suradnji s tvrtkama i udruženjima detaljno analiziraju učinke ruske odluke, »kao i daljnje korake kako bi se ublažile eventualne negativne posljedice«.
U Atlantic Grupi više se brinu zbog opće klime i pogoršanja odnosa između EU-a i Rusije, nego zbog moguće izravne štete za poslovanje kompanije budući da oni na rusko tržište ne plasiraju proizvode obuhvaćene zabranom. »Teško je u ovom trenutku govoriti o konkretnim posljedicama zaoštravanja diplomatskih i trgovinskih odnosa između Europske unije i Rusije, iako je jasno da one neće biti beznačajne«, ističu u toj kompaniji, dodajući da »poslovanje Atlantic Grupe i dalje nije neposredno na udaru sankcija«. Ta tvrtka u prvoj polovici ove godine u Rusiji i ZND-u ostvarila je 5,6 posto svojih prihoda uz rast od dva posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Značajnije posljedice ne očekuju zasad ni u Agrokoru jer u Rusiju ne izvoze značajnije količine poljoprivrednih proizvoda, pa su uvjereni da »spomenute sankcije neće imati direktnog utjecaja na poslovanje«.
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore (HGK), hrvatske su tvrtke lani u Rusiju izvezle poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 21 milijun dolara, dok je u prva tri mjeseca ove godine vrijednost izvoza bila oko 3,2 milijuna dolara. Na rusko tržište najviše se plasiraju umaci, jabuke, kruške, dunje, juhe, sladni ekstrakti, pekarski proizvodi, meso, kobasice…
U HGK procjenjuju da će ruskim protumjerama biti ugrožen segment od oko 1,5 posto ukupnog hrvatskog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, u vrijednosti između 20 i 25 milijuna dolara