Kolektivne tužbe željeli bi podići građani iz Rijeke, Karlovca i Slavonskog Broda i kontaktirali su društvo »Potrošač«. Da ne ide glatko svjedoči tužba protiv HT-a koja nije riješena ni nakon deset godina
ZAGREB Najavljujući zahtjev za reviziju pravomoćne presude Visokog trgovačkog suda u slučaju protiv osam banaka, predstavnici udruge Franak i društva za zaštitu potrošača »Potrošač« procijenili su da će i Vrhovni sud brzo donijeti svoju odluku, kako su to činili i niži sudovi prije njega. I doista, u slučaju »Franak« u nešto više od dvije godine Trgovački sud je prihvatio tužbu, donio odluku, a i Visoki trgovački sud je donio pravomoćnu presudu na koju sada banke s jedne strane, a Potrošač i Franak s druge strane najavljuju zahtjev za reviziju.
Internetske prijevare
Ta će se najveća i financijski najteža kolektivna tužba rasplesti prije prve takve, kolektivne tužbe, koja je podignuta u Hrvatskoj i to prije deset godina. Riječ je o tužbi potrošača protiv Hrvatskog Telekoma koja je podignuta 2004. godine i to zbog nezakonite naplate mjesečne pretplate i minute razgovara kao obračunske jedinice.
U Prospektu što ga je HT izdao u rujnu 2007. godine prije prodaje dionica u javnoj ponudi ta je kompanija buduće investitore izvijestila i o rizicima, a među njih je svrstala i tužbu šest potrošača, upozoravajući da je još 42 tisuće potrošača potpisalo punomoć za podizanje tužbe. Zbog toga su procijenili da bi izloženost društva mogla biti 150 milijuna kuna, ali i veća ako se dodaju kamate.
Zbog tog iskustva, kaže čelnik »Potrošača« Ilija Rkman, u Hrvatskoj se baš i nije lako boriti za zaštitu potrošača koju promovira EU, pa tako kaže da bi se s novim kolektivnim tužbama malo moglo pričekati dok država ne pokaže da je sposobna osigurati pravedne sudske postupke, što uključuje i razumno vrijeme trajanja, te da je spremna participirati u troškovima kolektivnih tužbi. A, građana koji traže da se pokrenu kolektivne tužbe ima. Tako su društvo »Potrošač«, navodi Rkman, kontaktirali građani iz Karlovca, Slavonskog Broda i Rijeke koji bi željeli podići kolektivne tužbe protiv svojih toplana. Uz to se svaki dan sve više primjera internetskih prijevara u trgovini, pa u »Potrošaču« analiziraju kolektivne tužbe protiv onih koji naplate novac za internetsku narudžbu, ali građani za taj svoj novac nikada ne dobiju naručenu i plaćenu robu.
Tužbe protiv HT-a također je podnio »Potrošač«, podsjeća Ilija Rkamn, dopredsjednik tog društva, ali ističe kako je i njima danas teško reći u kakvom su pravom statusu ti predmeti, koji su se »šetali« od suda do suda.
Nezakonita pretplata
Te 2004. godine Hrvatska nije imala kao danas, precizno regulirala pravila za kolektivne tužbe, pa se odluka pretplatnika da tuže HT tretirala kao udružena tužba. Potrošač je prikupio oko 48 tisuća punomoći, ali se išlo u pilot tužbu sa šest pretplatnika, koja je trebala za taj slučaj biti ono što je sadašnja tužba za sve dužnike u švicarcima.
Teško je zapravo reći gdje je slučaj pilot tužbe sa šest pretplatnika HT-a danas, deset godina kasnije. Ponovno je vraćen na općinski sud, ali to pokazuje kakav je stav našeg pravosuđa prema zaštiti potrošača. S jedne strane je moćna tvrtka kćer matere iz Njemačke, a s druge strane hrvatski građani potrošači, i pravosuđe deset godina nije u stanju riješiti taj slučaj, kaže čelnik »Potrošača« Ilija Rkman.
U tužbi se tvrdilo da je HT nezakonito naplaćivao pretplatu, koja nije bila precizno definirana zakonom, što je učinjeno tek u ljeto 2003. godine i to tek nakon što ju je ukinuo Ustavni sud. Općinski sud presudio je u travnju 2007. godine u korist tih šest potrošača jer je proglasio ništavnim ugovore o koncesiji u onom dijelu koji su se ticali strukture cijena, uvjeta pretplate i obračunski jedinicu od jedne minute. HT-u je naloženo da tužiteljima nadoknadi štetu od po 1.200 kuna i pripadajuće kamate, te da 2.400 kuna uplati društvu »Potrošač«. Nakon žalbe slučaj je završio na Županijskom sudu, koji u pet godina nije donio rješenje, pa mu je Vrhovni sud u svibnju 2012. godine, na pritužbu društva »Potrošač«, koji se žalilo na sporo suđenje u sporu male vrijednosti, odredio kaznu od pet tisuća kuna koje je morao uplatiti na račun »Potrošača«.
Kontaktiran DORH
Iz Županijskog suda odgovorili su da se za njih ne radi o sporu male vrijednosti i da će se slučaj rješavati po redovitoj proceduri, ali da će kaznu platiti.
Na primjedbu da su i u slučaju Franak s jedne strane građani, a s druge strane moćne banke u stranom vlasništvu pa se slučaj brzo rješava, Rkman odgovara da je u tom slučaju sreća da je slučaj dobio sudac Radovan Dobronić, ali je i Europska unija kojoj je Hrvatska članica počela jače promovirati zaštitu potrošača kroz kolektivne tužbe. Uz to su se još poklopili slučajevi građana koji su u zemljama poput Austrije, Mađarske ili Srbije i BiH dobivali sporove protiv banka.
Rkamn otkriva i da je »Potrošač« pokušao dodatnim pravnim radnjama spriječiti da slučaj tužbi protiv HT-a padne u zaborav, da su kontaktirali i DORH i Uskok, ali su upozorili i nadležne uprave za potrošače i borbu protiv korupcije u EU.
Na pitanje boji li se da bi za ostale građane mogla već nastupiti zastara kad je odšteta u pitanju, Rkman odgovara da će se presuda odnositi na sve građane, ako ikada dođe do nje.
