ZAGREB  Tehnološki napredak u narednim desetljećima znatno će utjecati na više od polovice radnih mjesta u u 28 zemalja EU. Pokazao je to izračun think-tanka Bruegel koji svoje kalkulacije temelji na podacima prošlogodišnjeg istraživanja  Carl Benedikt Freya i Michael A. Osborna. Oni su utvrdili kako će tehnološki razvoj utjecati, poglavito kada je riječ o umjetnoj inteligenciji, mobilnoj robotici, ali i kompjuterskom učenju, prije svega na sektore s tradicionalno niskim plaćama te niskom razinom vještina. Osim proizvodnih djelatnosti napredak bi u bodućnosti mogao znatno utjecati i na većinu radnih mjesta u transportu i logističkim zanimalnjima, kao i većinu uredskih i administrativnih poslova.  Britanski istraživači lani su  procjenjivali i utjecaj tehnološkog napretka na više od 700 zanimanja. Ispostavilo se kako su zavarivači, rezači, modeli, suci i drugi sportski djelatnici, poljoprivreni inspektori, radnici na recepcijama hotela, motela ili hostela, samo neka od zanimanja koja će osjetiti što znači razvoj tehnologije. No, među zanimanjima koja bi tehnologija mogla pregaziti su i popravljači bicikala, zubotehničari, blagajnici, agenti za prodaju nekretnina pa i kreditni analitičari ili urari.

Prema Bruegelovim kalkulacijama zemlje sjevera Europe u budućnosti će biti manje pogođene utjecanjem razvoja tehnologije na radna mjesta. Tako je Švedska zemlja za koju se predviđa da će biti najmanje pogođenja razvojem tehologije. On će utjecati na 46,69 radnih mjesta u toj zemlji. Slijede Velika Britanija u kojoj će robotizacija utjecati na 47,17 posto radnih mjesta, dok će u Nizozemskoj utjecaj imati na 49,5 posto tržišta dok će u Francuskoj i Danskoj napredak pogoditi po 49,54 posto radnih mjesta. Najviše će nastradati radna snaga u Rumunjskoj – čak 61,93 posto radnih mjesta. U  grupi zemalja čije će radnike najviše pogoditi tehnološki napredak je i Hrvatska. Kako Bruegel predviđa tehnologija će se odraziti na 57,9 posto radnih mjesta u Hrvatskoj. U Portugalu će biti pogođeno 58,94 posto radnika, a Bugarskoj 56,56 posto.

Tehnološke promjene vjerojatno će postati jedno od ključnih političkih pitanja u narednim godinama zajedno s dramatičnim nedostatkom kvalificirane radne snage u ICT sektoru. U tom je sektoru na razini EU početkom godine bilo više od 400 tisuća slobodnih radnih mjesta. U industriji informacijsko-komunikacijske tehnologije, prema predviđanjima iduće godine nedostajat će 500 tisuća radnik mjesta, a 2020. godine više od 900 tisuća radnih mjesta.

Jasno je što te procjene podrazumijevaju za politiku, navode u Bruegelu ističući da ako se vjeruje da će tehnologija biti u stanju prevladati tradicionalne prepreke među nerutinskim kognitivnim zadacima, onda valja pripremiti nove generacije radnika s vještinama koje profitiraju od razvoja. Takve vještine bi trebale naglasiti socijalnu i kreativnu inteligenciju što, zapravo, sugerira, potrebu promjena u obrazovnoj politici kako bi se odgovorilo izazovu tehnološkog razvoja.