Prva neslaganja

Međutim, očito se radilo o labuđem pjevu odanog vojnika Janšine partije. Janšini radikali doveli su u pitanje legitimitet izbora, ali post festum, tek nakon što su na njima poraženi. Usto je riječ o stranci koja je pod Janšinim vodstvom od 1993. godine izgubila sve izbore, 1996., 2000., 2008., 2011. i 2014., a pobijedila je samo na jednima, i to 2004. godine. Na zadnjim izborima osvojila je samo 21 mandat, što je najlošiji izborni rezultat te stranke u posljednjih 15 godina.

  Upravo je Černač svojim radikalizmom u kampanji, u kojoj je najčešće nastupao kao neformalni Janšin glasnogovornik, i sam pridonio katastrofalnom izbornom rezultatu, a i sam je, baš kao i niz drugih istaknutih SDS-ovaca, izgubio svoje zastupničko mjesto.

  Na preksinoćnjem sastanku vodstva dosad neupitno monolitne stranke, koja nikad nije dovela u pitanje autoritet svog autoritarnog predsjednika, pojavile su se prve pukotine i prva neslaganja. Uslijed velikog nezadovoljstva zbog još jednog izbornog poraza pojavile su se i prve kritike na račun vodstva, koje je optuženo zato što je svu izbornu kampanju temeljilo isključivo na svom zatvorenom predsjedniku i kritici presude za aferu Patria, potpuno zanemarivši stranački program i vitalne probleme slovenskog društva.

  Stoga je stranački vrh odlučio napraviti korak unatrag i ublažiti svoje prvotne odluke o parlamentarnom bojkotu. Iako i dalje govori o nelegitimnim izborima, SDS ipak neće bojkotirati rad parlamenta, ali u njemu neće preuzimati vodeće položaje.

  No bojkot je samo privremeno odgođen, poručuju iz SDS-a, a bit će potpuno opozvan tek kad padne »nepravedna« presuda njihovom predsjedniku, koji izdržava dvogodišnju zatvorsku kaznu ne zbog svog političkog djelovanja, kako bi se moglo zaključiti iz njihovih izjava, nego zbog političke korupcije na najvišoj razini.

Autokratski model

Janša za to vrijeme ne odustaje od svog zastupničkog mandata, iako slovenski zakon propisuje da će mandat biti oduzet zastupniku koji je osuđen na zatvorsku kaznu dulju od šest mjeseci. Riječ je, međutim, samo o pravnoj dilemi budući da zakon propisuje proceduru oduzimanja mandata nekome tko već jest zastupnik, a ne predviđa situaciju u kojoj zatvoreniku osvojeni mandat tek treba biti potvrđen. Tako se sada čini da će Janša 1. kolovoza, za kada je zakazana konstituirajuća sjednica Državnog zbora, na sjednicu biti doveden iz zatvora. Na sjednici će mu najvjerojatnije mandat biti potvrđen, ali samo da bi mu, u sljedećem koraku, zbog toga što je pravomoćno osuđen na dvogodišnju zatvorsku kaznu, mandat bio oduzet.

  Janša će zatim biti vraćen u zatvor, što će vjerojatno biti početak njegova političkog kraja. Još se očekuje hoće li Janša nakon zadnjeg izbornog poraza ponuditi stranci svoj mandat, kao što je to učinio nakon izbornog poraza 2011. godine. Jasno je, međutim, da će se stranka, ako želi preživjeti politički kraj svog dugogodišnjeg vođe, morati od njega emancipirati, iako se i u ovom trenutku, zbog autokratskog stranačkog modela, u kojem je aktualni vođa nezamjenjiv i nepogrešiv, to čini nemogućim. U protivnom, Janša će SDS povući za sobom, u političku smrt