ZAGREB  Europska komisija predstavila je nedavno prijedlog novih pravila za tvrtke koje su uvrštene na europske burze prema kojima bi dioničari tih tvrtki dobili veća prava, među ostalim i pravo da glasuju o plaćama i nagradama za članove uprava. No, države članice Europske unije, uključujući i Hrvatsku, rezervirane su prema nekim od predloženih odredbi. 

Niz primjedbi

Predložena pravila ne predviđaju obvezujuće ograničenje nagrade za uprave na razini EU-a, no svako trgovačko društvo moralo bi svoju politiku nagrađivanja – kojom bi se unaprijed odredio i maksimalan iznos plaća izvršnih direktora – staviti na obvezno glasanje dioničara. Ujedno, svaka bi tvrtka bila dužna objasniti omjer između prosječne plaće zaposlenika i plaće direktora. 

   Međutim, kako neslužbeno doznajemo, već u prvim raspravama zemlje članice EU-a iznijele su niz primjedbi na Komisijin prijedlog. Među njima je i Hrvatska koja je zasad samo načelno podržala prijedlog direktive, istaknuvši u svom stajalištu da direktiva »unosi pozitivne promjene u cilju uključivanja dioničara u pitanja ulaganja«. No, naši izvori napominju da se, prema Komisijinom prijedlogu, opseg ovlaštenja dioničara proširuje, ali se pritom ne proširuje i njihova odgovornost.

Nova pravila, kako nam je neslužbeno pojašnjeno, značila bi da dioničari mogu izglasati i neprimjereno niske nagrade za uprave tvrtki, što, u konačnici, može naštetiti interesima kompanije.

Visina naknade mora biti razmjerna odgovornosti članova uprave, a ako dioničari odrede naknadu od, primjerice, deset kuna, ne mogu očekivati da će onaj tko upravlja tvrtkom to činiti na jednako dobar način kao i dok je dobivao primjerenu plaću.

Veća prava dioničara moraju za sobom povlačiti i njihovu veću odgovornost, pa i materijalnu i kaznenu ako donesu odluku koja je dovela do lošeg upravljanja tvrtkom, napominju naši sugovornici. 

  Slijede izmjene

S druge strane, Hrvatskoj je prihvatljiva ideja Komisije da se, pri odlučivanju o politici nagrađivanja uprava, mora objasniti kako su u obzir uzete plaće i uvjeti rada zaposlenika društva kada se ta politika donosila, uključujući i objašnjenje omjera između prosječne plaće zaposlenika i plaće direktora.

S obzirom na primjedbe zemalja članica, naši izvori očekuju da će Komisijin prvotni prijedlog ipak doživjeti značajnije izmjene. 

   Podsjetimo, Komisija je, prilikom predstavljanja novih pravila, za primjer uzela četiri europske zemlje. Tako su izračunali da su u Francuskoj i Austriji, gdje dioničari nemaju prava glasa o menadžerskim plaćama i nagradama, u razdoblju od šest godina te naknade značajno povećane, iako su prosječne cijene dionica na burzama padale.

U Italiji i Španjolskoj, gdje je zakonodavstvo drugačije, politika nagrađivanja pratila je trend rasta ili pada cijena dionica na burzi.