Valja se pripremiti na najgore i ne dopustiti greške iz 2009. kada je u Okolima bilo više od 300 milijuna kubika plina, a odlučeno je da se ide na interventni, skuplji uvoz. Zašto prvo nije ispražnjeno skladište, ostaje enigma
ZAGREB »Najesen je moguća plinska kriza velikih razmjera«, poručio je u srijedu navečer preko svog Facebook profila ruski premijer Dmitrij Medvedev. »Ukrajina ne plaća plin, njezin je dug golem. Oni pune plin u podzemne spremnike. Najesen će izbiti plinska kriza velikih razmjera«, napisao je Medvedev.
Rusija je isporuku plina Ukrajini obustavila 16. lipnja nakon neuspjeha zadnjih pregovora, koji bi, ponovno kao u zimi 2006. i opet 2009. godine, i ove zime Europu mogli držati na hladnom. Ona puni svoja plinska skladišta, Ukrajina u svojima također ima oko 12 milijardi kubika plina, no sve je to dostatno do jeseni, odnosno malo ili ništa u odnosu na ono što zimi svi skupa trebamo. Trećinu svojih potreba Europa namiruje plinom iz Europe, ukupno 150 milijardi kubičnih metara godišnje, naspram kojih se sve ono u ukrajinskim i drugim eurospkim skladištima čini daleko od dovoljnog.
Zanimljivo je zaviriti na već požutjele novinske stranice iz 2010. godine, i pronaći izjavu bivšeg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča koji je tada tijekom posjeta Bruxellesu svečano obećao da se »više nikada neće ponoviti kriza s isporukom ruskog plina preko Ukrajine do EU-a, slična onima u prošlosti«. Tada je čak 80 posto ruskog plina stizalo preko Ukrajine, danas je, nakon otvaranja Sjevernog toka, riječ o polovici.
Hrvatska u svom jedinom plinskom skladištu Okoli, u koje je utiskivanje plina počelo u travnju, trenutačno ima oko 320 milijuna kubičnih metara plina, ili gotovo 60 posto od ukupnih količina koji to skladište može primiti. Do ogrjevne sezone skladište će biti puno, a samo je po sebi dovoljno za tromjesečnu opskrbu. Upućeni, međutim, dvoje da si itko, pa tako i Rusija, može na početku zime dopustiti tromjesečnu plinsku krizu, koja nikome nije u interesu, stoga ni Hrvatska, smatraju, ne bi trebala biti previše zabrinuta.
Godišnje trebamo oko 2,7 milijardi kubika plina, pri čemu oko 40 posto tih količina uvozimo iz Rusije. Plinom iz Jadrana mogli bi namirivati i daleko više svojih potreba, no taj plin Ina još uvijek mora dijeliti s Talijanima koji su u bušotine ulagali. Upravo nam je talijanski partner ENI dio hrvatskog plina ustupio za zadnje plinske krize 2009. godine, koja je kod nas »službeno« bila počela 6. siječnja, i trajala je desetak dana. Iako je u Okolima u tom trenutku bilo također više od 300 milijuna kubika plina, odlučeno je da se ide na interventni, skuplji uvoz, i zamolbu Talijanima da nam prepuste dio domaćeg plina koji bi iače pripadao njima. Zašto prvo nije ispražnjeno skladište, ostaje enigma, koja se ove zime, bude li onako kako Medvedev najavljuje, ne bi trebala ponoviti. Plin u Okolima sada pripada HEP-u, ne više Ini, koja ga HEP-u prodaje, pa bi i država trebala imati više utjecaja na to kako će s njim »baratati«.
Prije pet godina, podsjetimo, na snazi su bile mjere 5. i 6. stupnja redukcije plina iz Uredbe o sigurnosti opskrbe prirodnim plinom, odnosno mjere obustave ili redukcije na tehnološki minimum plina industrijskim i ostalim nezaštićenim kupcima. Kućanstva, bolnice, škole, dječji vrtići i ostale ustanove od posebne javne važnosti tako su mogli nesmetano koristiti plin, uz apel da ga štede najviše što mogu. Ove zime ni industrija ni domaćinstva neće imati problema s isporukom plina, kazao je u lipnju ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, još prije nego što je Medvedev Europi najavio zimu bez grijanja. »Napravili smo sve što smo mogli, a dugoročno gledano, svake dvije do tri godine, dolaze nam takve krize«, napomenuo je Vrdoljak. Ono što Hrvatska još, međutim, nije napravila, jest novo skladište plina u Grubišnom polju, na koje se čeka godinama, kao i novu uredbu o sigurnosti opskrbe plinom, koja će nas i bolje pripremiti za ovakve situacije.
