Još su inertniji poduzetnici jer svaki drugi nije promijenio opskrbljivača, makar će uskoro plaćati i do 20 posto skuplju energiju
ZAGREB Unatrag godinu dana, otkad je i u Hrvatskoj liberalizirano tržište električnom energijom, pa potrošači nisu više obavezni struju kupovati od samo jednog, određenog im dobavljača, i miriti se s njegovim poskupljenjima, rijetko pojeftinjenjima, na drugog se opskrbljivača odlučilo svega šest posto kućanstava! Od dva milijuna kućanstava, koliko ih na mreži ima, samo se oko 120.000 njih odlučilo za niže, k tome i, kroz naredne tri godine, fiksne cijene električne energije.
Još su inertniji kupci iz kategorije poduzetništva, jer svaki drugi poduzetnik, njih još oko sto tisuća, nije promijenio opskrbljivača, makar će uskoro zbog toga plaćati i do 20 posto skuplju energiju. Kako su svi oni zajedno, i kućanstva i poduzetništvo, vrlo glasni kod svakog poskupljenja energenata, čudi zbog čega se u većem broju sada ne odlučuju na smanjenje svojih troškova. Budu li rasle sada povijesno niske cijene energije na tržištu, a sigurno hoće, poskupljivat će i »alternativni« opskrbljivači, kao i HEP-ODS, kojem je i dalje vjerno više od 90 posto kućanstava. Pritom će se »alternativci« u tim poskupljenjima ponašati fleksibilnije. Zašto potrošače poskupljenja toliko brinu, a lako dostupna ih pojeftinjenja istovremeno ne zanimaju, velika je enigma.
RWE energiji prešlo 75 tisuća kućanstava
Svoju prvu godišnjicu u opskrbi kućanstava električnom energijom jučer je obilježila i RWE Energija, kojoj je do sada iz HEP-ODS-a prešlo najviše, 75.000 kućanstava. Prema podacima koje je nedavno objavio slovenski GEN-I, k njima je otišlo nešto malo manje od 17.000 kućanstava, koliko ih je prešlo i HEP-Opskrbi.
RWE do kraja godine planira doseći deset posto ukupnog tržišta električne energije, kazali su Karl Kraus, glavni izvršni direktor RWE Hrvatska i predsjednik uprave RWE Energije Zoran Miliša. Ono što RWE Energiju, ali i druge tržišne opskrbljvače i dalje muči, jest činjenica da regulatorna tijela u državi još uvijek nisu donijela podzakonske akte, primjerice pravilnik o promjeni opskrbljivača, i što kupci koji tržišnom opskrbljivaču prijeđu i dalje dobivaju dva računa– jedan za potrošenu energiju od novog opskrbljivača, i drugi za »mrežarinu«, koji im šalje HEP-ODS. Iako plaćaju ukupno manje, to potrošače zbunjuje i stvara kod njih nesigurnost.
»Ne znam zašto je to tako. Činjenica je da novi opskrbljivači nude fiksne cijene kroz tri godine, jeftiniji su, pogodnosti postoje, a za promjenu opskrbljivača treba pet minuta vremena«, čudi se i Nenad Kurtović, predsjednik Saveza udruga za zaštitu potrošača. Na umu treba imati, dodaje međutim, da šest posto kupaca koji su se opredijelili za tržišnog opskrbljivača ne znači ujedno i šest posto, već daleko više kupljene energije. »I u kategoriji kućanstava prelaze veliki i vrlo veliki kupci, s potrošnjom većom od 10.000 kW/h godišnje. Podaci kažu da čak 600.000 kućanstava troši ukupno samo 3,5 posto ukupno potrošene energije u kućanstvima, to su zaista mali potrošači«, ističe Kurtović.
Činjenica je, međutim, da se i takvima prelazak isplati, ako im ušteda od par desetaka kuna mjesečno išta znači. U ovoj bi krizi, ali i inače, trebala značiti. Tročlano kućanstvo sa štedljivim kućanskim aparatima, koje pritom nastoji uključivati u nižoj tarifi, godišnje troši do 2.500 kilovatsati. Račun je do prije godinu dana plaćalo 250 kuna mjesečno, sada, s potpisanim ugovorom na tri godine kod tržišnog opskrbljivača i uz samoočitanje brojila, pedesetak kuna manje. Nije puno, ali svakako veseli, dok bi bi isto toliko poskupljenje, bez sumnje, donijelo veliko nezadovoljstvo.
