Porast iseljavanja nedvojbeni je znak da je pristupanje Uniji imalo odjeka na odlazak iz Hrvatske, ali ne u mjeri kako pokazuje evidencija radnih dozvola, kaže Marko Krištof (DZS)
ZAGREB Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju u srpnju prošle godine, samo je u Njemačku otišlo oko 24.000 hrvatskih radnika, a u prvih deset mjeseci ove godine 18.000 radnika dobilo je radne dozvole za rad u toj zemlji. Dok ovakvi podaci njemačke Savezne agencije za rad ukazuju na pravi egzodus hrvatskih radnika u inozemstvo, brojke Državnog zavoda za statistiku (DZS), koji redovito na godišnjoj razini prati iseljavanje hrvatskih građana, bitno su drukčije. U izvješću DZS-a za 2013. godinu, naime, stoji kako je iz Hrvatske u inozemstvo u čitavoj prošloj godini odselilo oko 15,6 tisuća ljudi, od toga 13,4 tisuće hrvatskih državljana.
U godini u kojoj je Hrvatska ušla u EU broj Hrvata koji su napustili domovinu bio je u porastu, ali ne dramatičnom. Zemlju je napustilo oko 2.500 hrvatskih državljana više u odnosu na 2012. godinu, ili oko 4.000 više nego u 2011. Broj iseljenih najveći je u zadnjih 20-tak godina i trostruko veći nego 2000. godine, ali je primjerice u 2002. godini također zabilježen val iseljavanja, a Hrvatsku je napustilo više od 11.000 državljana. Porast iseljavanja je, kažu u DZS-u, nedvojbeni znak da je pristupanje europskim integracijama imalo odjeka na odlazak iz Hrvatske, ali ne u onoj mjeri koliko to pokazuje evidencija radnih dozvola koje Hrvati dobiju u drugim državama.
Opširnije u tiskanom izdanju Novog lista…