ZAGREB  Dobra poduzeća u Hrvatskoj više nemaju problema s dobivanjem kredita u bankama. Problema je bilo na početku krize, ali od 2013. oslabila su i nestala financijska ograničenja ne samo za velika, nego i za mala i srednja poduzeća koja imaju dobre proizvode i tržište, rekao je jučer financijski stručnjak Velimir Šonje, pozivajući se na istraživanje koje je Hrvatska udruga banaka (HUB) provela među 280 poduzeća s dobrim poslovanjem.

   – Ograničenja su oslabila zato što se veliki dio dobrih poduzeća okrenuo izvozu. No, taj dobar dio hrvatskoga gospodarstva još uvijek je premalen, rekao je Šonje. Time je HUB jučer odgovorio na kritike da banke tijekom krize uskraćuju tvrtkama kredite, što otežava izlazak gospodarstva iz krize. Međutim, HUB je istraživao samo dostupnost kredita »dobrim poduzećima«, a većinu gospodarstva nije ohuhvatio anketom.

   Dan ranije, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Gordana Deranja rekla je kako banke ocjenjuju da je oko 80 posto hrvatskih poduzeća kreditno nesposobno. Brodograditeljima više i ne daju kredite, primijetila je Deranja na skupu u povodu početka Europskog semestra. Najteže je, pak, građevinarima, zbog čega je bankare oštro kritizirao ministar financija Boris Lalovac.

   – U bankama nisu dizali telefone na pozive naših građevinara da im financiraju novi izvozni posao u Alžiru, rekao je Lalovac, napominjući da nekoć ugledne građevinske tvrtke danas imaju goleme nevolje. Nije nam ostalo drugo nego da taj kredit od pet milijuna eura pokušamo osigurati putem Hrvatske banke za obnovu i razvitak, kazao je Lalovac.

   Na riječi Deranje i Lalovca reagirao je direktor HUB-a Zoran Bohaček, tvrdeći da se na banke »žale oni poduzetnici koji ne mogu dobiti kredite, dok oni drugi šute«. Bohaček je na brifingu u HUB-u jučer ponovio da »dobra poduzeća nemaju problema s kreditima«. Kreditna aktivnost bankara, kaže, pada zbog procesa razduživanja, koji je zahvatio poduzeća, građane i same banke.

   – To je širi europski problem. Regulativa za bankovnu uniju, koja se sada stvara u EU, utječe i na naše ponašanje. Ona zahtijeva od banaka da poduzmu dodatna osiguranja. Ta je regulativa prorecesijska i utječe na smanjivanje kreditiranja, objasnio je Bohaček.