Pokloni isporučuju važne simbolične i emocionalne poruke i stoga u darovanju dragim osobama radije slijedimo trag koji bi obradovao primatelja, nego svoje težnje ili raskošnu neprikladnost koja se često nameće
Poklanjanje, darivanje, znakovi pažnje, gotovo na svakom koraku vrebaju izlozi gdje svi baš svi i oni najtanjeg džepa mogu pronaći neku sitnicu koju bi mogli darovati ili kupiti. Izbor je tako velik da pokloni sami zovu, samo treba pronaći primatelja. Marketing se uvukao u naša srca, ne moramo imati puno ideja, ovisno o debljini novčanika poklon će pronaći nas. Primatelj dara može osjetiti zadovoljstvo, pažnju, ljubav, ali i inferiornost i kontroliranost. Stoga pri darivanju treba biti vrlo pažljiv ako želimo da ono za svrhu ima usrećiti primatelja, a ne neke druge ciljeve darivatelja. O darivanju, njegovu značaju i nekim pravilima govori doc. dr. sc. Vesna Sendula Jengić, psihijatrica iz Psihijatrijske bolnice Rab.
Iskustvo povezanosti
Pema neuroznanstveniku Geraldu Hütheru, prilikom poklanjanja čovjek obnavlja dva temeljna iskustva koja dobiva još u najranijem prenatalnom periodu: iskustvo rasta i povezanosti. Neuroznanstvenici su u svojim istraživanjima došli do zaključka da čovjek teži upravo za tim iskustvima. Rado poklanjamo jer želimo nahraniti upravo tu svoju potrebu. Pri tome naš organizam odgovara i oslobađa hormone dopamin i endorfine koji nas čine zadovoljnima i smanjuju razinu stresa.
Darivatelji su sretniji
Kada poklanjamo da bismo pomogli, osjećamo se bolje. Istraživanja na preko 3000 ispitanika su pokazala da se poklanjanjem 28 posto ispitanih osjeća emocionalno toplije, a njih 22 posto su iskazali da su manje depresivni. Dobrota i suosjećanje čine vlastite brige manjima. Tako osjećamo da uvijek, unatoč našim potrebama, imamo nešto za pokloniti. Najbolje što možemo učiniti za izlazak iz vlastite letargije je umjesto uloge žrtve činiti dobro. Tako se najbolje osnažujemo.
Važno je da dar bude prikladan prigodi povodom koje se daruje. Darovi su simboličke poruke i dio su neverbalne komunikacije. Oni isporučuju bitne emocionalne i simboličke poruke. Istraživanja koja su proučavala koji su elementi savršenog dara, izdvojila su šest principa što bi dar trebao biti: izraz iskrene žrtve, jedina želja darovatelja treba biti radost primatelja, luksuz, jedinstveno prikladan tom primatelju, primatelj treba biti iznenađen darom, i nakon samog čina darivanja dar treba i u budućnosti biti radost primatelju.
Solidarizacija i empatija najbolji su partneri našoj dobrobiti i dobrobiti naše okoline. Istraživanja iz područja neuroznanosti, psihologije i ekonomije koja istražuju dobre strane dobrotvornog darivanja, propituju pobliže je li doista sam čin darivanja onaj koji donosi osjećaj radosti. Prema tim istraživanjima uočeno je da sretne osobe više daruju, da je darivanje doista uzrok povećane radosti, ali i da ova dva elementa imaju neki zajednički, cirkularni odnos i ne mogu se promatrati isključivo i izolirano jedan od drugoga.
Rječitost poklona
Poklon je, dakle, način komunikacije. Od prapovijesti kada su se darovi prinosili božanstvima kao izraz odanosti, žrtve i obožavanja do današnjih vremena. Poklanjanje je tradicija, ono je civilizacijski determinirano. Komunikacija u poklanjanju je dvosmjerna. U procesu darivanja uvijek možemo istaknuti tri bitna procesa – obvezu darivanja, obvezu primanja i obvezu uzvraćanja. No različiti su razlozi i motivacije za darivanje. Ono može biti potaknuto nekim važnim datumima (rođendan, godišnjica, blagdani), suosjećanjem i željom da se nekome pomogne ili željom za vlastitom promocijom, kao na primjer poklanjanje svojeg umjetničkog djela ili drugog uratka, poslovno darivanje i slično. Darivanje kao prigodna formalna razmjena materijalnih poklona u naravi ne stvara pretjerano zadovoljstvo ni darivatelju ni primatelju.
Volontiranje ispunjava i osnažuje
Volonterski rad kao oblik darivanja prema Meieru i Stutzeru značajno povećava zadovoljstvo životom. Kao i samo darivanje, ovaj proces je cirkulirajući i osnažujući za pojedinca i grupu.
Promatran je ishod kada se altruistički motiviran prosocijalni volonterski rad pretvori u ekonomsku kategoriju te se je došlo do zanimljivih rezultata da je učinak rada, kada sa za isti uvede neka simbolična naknada, niži nego kada je isti bez ikakove naknade. To osnažuje tezu o važnosti unutarnje intrinzične motivacije za poklanjanje kroz, primjerice, volonterski rad u odnosu na ekonomsko tržište kada se društveni razlozi, odnosi, uloženo-dobit počinju preispitivati.
U posebnom blagdanskom periodu i stihijskom, višestrukom darivanju nastaje problem koliko potrošiti i što kome darovati. Često se nađemo u situaciji da drugima kupujemo ono što bismo i sami htjeli dobiti te se ne možemo distancirati od vlastitih preferenci i predvidjeti one primatelja. Po tom ključu, ako pratimo što nam tko daruje, znat ćemo i što kome darovati sljedećom prigodom. Pri usporedbi načina darivanja, čini se da se muškarci i žene razlikuju u psihologiji darivanja. Istraživanja provedena u SAD-u pokazuju da žene radije primaju poklon dok muškarci prilikom dobivanja poklona osjećaju veću obvezu prema darivatelju. Stručnjaci također iznose da muškarci češće daruju praktične poklone i više razmišljaju o troškovima dok žene radije daruju i primaju poklone koji imaju emocionalni značaj.
I da završimo poučnom pričom koju je ispričao O. Henry o mladom bračnom paru gdje supružnici žele jedan drugoga iznenaditi vrijednim darom unatoč nedostatku novca. Tako žena ošiša kosu i proda je za izradu perika, a suprug proda jedinu materijalnu vrijednost, džepni sat. Ona mu kupi lanac za sat, a on njoj krasne ukrasne češljeve, no niti jednom niti drugome takav poklon više nije bio potreban.
Zato ne zaboravimo biti umjereni. Često su najvrjedniji darovi oni koji se ne kupuju…
