Epidemija ebole u Africi i dalje je u usponu. Broj oboljelih premašio je, prema posljednjim podacima Svjetske zdravstvene organizacije, brojku od 16.200 slučajeva, a broj umrlih gotovo 6.000.

   Brojka od 6.000 umrlih samo u tri najpogođenije afričke države veća je za čak 1.200 u odnosu na prijašnje izvješće WHO-a, objavljeno sredinom prošlog tjedna.

Ad hoc radna grupa

Nakon što je u kolovozu proglašena epidemija ebole, u svim regionalnim uredima Svjetske zdravstvene organizacije osnovani su timovi za ebolu koji koordiniraju aktivnosti u pojedinoj regiji. Na čelu takvog tima za Europu sjedi Srđan Matić, koordinator za okoliš i zdravlje u Regionalnom uredu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Europu.

Ovaj liječnik iz Hrvatske od 2001. godine radi u europskom regionalnom uredu WHO u Kopenhagenu. Do 2007. godine bio je regionalni savjetnik za HIV, spolne bolesti i virusni hepatitis, a od 2007. do 2009. godine šef odjela za zarazne bolesti.

Nakon toga vodio je odjel za nezarazne bolesti, okoliš i zdravlje, a od 2011. godine je na mjestu koordinatora za okoliš i zdravlje. Od rujna je na čelu ad hoc radne grupe od 12 ljudi različitih profila, epidemiologa, kliničara, stručnjaka za laboratorijsku dijagnostiku, koja procjenjuje pripravnost zemalja europske regije i pruža im tehničku podrušku.

   Ovih je dana njegov tim u suradnji s Europskom komisijom provjerio pripravnost 53 države na pojavu ebole, a pokazalo se, kaže, da je razina spremnosti »vrlo šarolika«.

   – Sve su države prilično spremne za moguću pojavu slučaja ebole, ali se nivo spremnosti kreće od umjerenog do jako dobrog. Hrvatska je tu na prilično dobrom nivou. U okviru svojih kapaciteta i razvijenosti zdravstvenog sustava u stanju je identificirati i propisno odraditi slučaj ebole, ako se pojavi – ocjenjuje Matić. Iako se ne možemo mjeriti s jednom Njemačkom, Francuskom ili SAD-om, to ne znači da smo slaba karika u pogledu borbe protiv ebole.

Nizak rizik

Dio europskih država nema dostatne kliničke kapacitete za nošenje s ebolom, a koje su to države, koordinator za ebolu ne želi otkriti. Kaže, međutim, da je riječ o siromašnijim državama, jer stupanj spremnosti na ebolu odgovara stupnju ekonomskog razvoja pojedine države, iako ni to ne mora biti pravilo.

   – Naša su iskustva zadnjih mjeseci pokazala da i na mjestu gdje to ne biste očekivali nađete centre izvrnosti gdje dobro znaju što raditi s pacijentom koji ima ebolu – veli Matić.

   Unatoč strogim mjerama kontrole, rizik da se u Europi pojavi ebola izuzetno je nizak, a da se i dogodi malo je vjerojatno da bi se na europskom tlu mogla dogoditi epidemija, ističe naš sugovornik. Slučaj iz Španjolske, gdje se ebolom zarazila medicinska sestra, pokazao je da su zdravstveni sustavi u Europi dovoljno stručni da se epidemija ne proširi.