»Presuda suda u Mađarskoj kojom bi Zsolt Tamas Hernadi bio pravomoćno oslobođen zbog kaznenih djela prijevare i pronevjere, o čemu izvještavaju mađarski mediji, ni na koji način ne može dovesti do primjene instituta 'ne bis in idem' u odnosu na kazneni postupak koji se pred Županijskim sudom u Zagrebu vodi protiv optuženog Zsolta Tamasa Hernadija zbog kaznenog djela davanja mita, i to iz više razloga«, ističu iz Uskoka u priopćenju
ZAGREB Uskok je u srijedu ustvrdio kako oslobađajuća presuda mađarskog suda čelniku MOL-a Zsoltu Hernadiju nikako ne može dovesti do primjene instituta »presuđene stvari« u odnosu na kazneni postupak koji se, zbog optužbi za korupciju, protiv njega vodi na zagrebačkom sudu, već da je riječ o pokušaju mađarskog pravosuđa da onemoući procesuiranje Hernadija u Hrvatskoj.
»Presuda suda u Mađarskoj kojom bi Zsolt Tamas Hernadi bio pravomoćno oslobođen zbog kaznenih djela prijevare i pronevjere, o čemu izvještavaju mađarski mediji, ni na koji način ne može dovesti do primjene instituta ‘ne bis in idem’ u odnosu na kazneni postupak koji se pred Županijskim sudom u Zagrebu vodi protiv optuženog Zsolta Tamasa Hernadija zbog kaznenog djela davanja mita, i to iz više razloga«, ističu iz Uskoka u priopćenju.
Napominju kako Državno odvjetništvo RH nikada nije Mađarskoj ustupilo kazneni progon protiv Hernadija zbog kaznenog djela davanja mita, odnosno optužbi da je s 10 milijuna eura podmitio bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera kako bi MOL stekao upravljačka prava u Ini. Upravo zbog tih je optužbi, kažu, protiv njega još 10. lipnja 2011. pokrenuta istraga.
Podsjećaju i kako je DORH u više navrata bezuspješno od mađarskih nadležnih tijela tražio međunarodnu pravnu pomoć za ispitivanje okrivljenog Hernadija te uručenje poziva. No, dodaju u Uskoku, mađarska pravosudna tijela su uporno odbijala udovoljiti zamolnicama, pozivajući se na zaštitu nacionalnih interesa.
Umjesto da udovolje zamolnicama, ističu, mađarska tijela su se najprije pozivala da je u Mađarskoj obustavljen postupak čiji je predmet bilo ocjenjivanje jesu li »počinjene radnje kazneno djelo« ili ne, a tijekom tog postupka Hernadi je ispitan kao svjedok. »Dakle, u Mađarskoj nije proveden postupak zbog kaznenog djela davanja mita u kojem bi Zsolt Tamas Hernadi imao status okrivljenika, te u tom smislu nije bilo osnove za pozivanje mađarskih tijela na institut ‘presuđene stvari’ u smislu čl. 50. Povelje o temeljnim pravima Europske unije i praksi suda Europske unije«, navode u Uskoku.
U tom smislu ocjenjuju kako je eventualna pravomoćna presuda, kojom je Hernadi u Mađarskoj oslobođen od optužbe za kazneno djelo prijevare i pronevjere, »očito samo novi pokušaj mađarskih pravosudnih tijela da, pozivajući se na primjenu instituta ‘presuđene stvari’, onemoguće procesuiranje Zsolta Tamasa Hernadija za kazneno djelo davanja mita u Republici Hrvatskoj«.
U Uskoku naglašavaju kako u prilog njihovoj tvrdnji da nema osnove za primjenu navedenog instituta govori i činjenica da se radi o postupku koji je u Mađarskoj protiv Hernadija vođen zbog kaznenih djela prijevare i pronevjere, povodom privatne tužbe koju je podnijela osoba blisko rodbinski povezana s visokopozicioniranim predstavnikom MOL-a.
»Dakle, radi se o postupku za druga kaznena djela koji je iniciran privatnom tužbom gotovo tri godine nakon što je u Republici Hrvatskoj protiv Zsolta Tamasa Hernadija pokrenuta istraga za kazneno djelo davanja mita, o čemu su mađarska pravosudna tijela bila upoznata. Dakle, u Mađarskoj postupak protiv optuženog Zsolta Tamasa Hernadija za kazneno djelo davanja mita nije pokrenut niti proveden. Samim time nema zapreka za vođenje kaznenog postupka u Republici Hrvatskoj, kako se tvrdi u mađarskim medijima«, zaključuje Uskok u priopćenju.
Prizivni sud u Budimpešti u srijedu je potvrdio odluku redovnog suda o oslobađanju Hernadija od optužbi za pronevjeru i druga kaznena djela. Njega je lani privatno tužila bivša zaposlenica i dioničarka MOL-a, tvrdeći da je izgubila više od 78 tisuća eura zbog urušavanja cijena MOL-ovih dionica nakon objave da je Hernadi s 10 milijuna eura podmitio bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera kako bi stekao upravljačka prava u Ini.