Najveći broj, 64 posto ispitanika, normalno je uhranjen, dok je 21 posto preuhranjene i 15 posto slabije uhranjene djece. Zajutrak je najčešće izbjegavan obrok i to među svima, a posebno među šestašima i srednjoškolcima, dok se najrjeđe izbjegava ručak
RIJEKA Svaki peti učenik Primorsko-goranske županije je preuhranjen, a njih 15 posto slabije je uhranjeno – pokazalo je to istraživanje koje je provela voditeljica Odjela školske medicine Zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije Nataša Dragaš Zubalj.
U istraživanju čiji je cilj bio utvrditi stanje uhranjenosti, prehrambene navike te utjecaj tjelesne aktivnosti na utvrđeno stanje ispitanika, sudjelovalo je 167 učenika prvih i šestih razreda osnovnih škola te drugih razreda srednjih škola, a navodeći kako je u istraživanju prediktor preuhranjenosti bila dob, Dragaš Zubalj ističe da su mlađi učenici skloniji debljanju od starijih, što se može povezati sa socioekonomskim statusom današnjih obitelji te upotrebom manje kvalitetne i jeftinije hrane.
– Najveći broj ispitanika normalno je uhranjen, njih 64 posto, a podaci o 21 posto preuhranjene i 15 posto slabije uhranjene djece poklapaju se s rezultatima istraživanja na razini Hrvatske. Preuhranjeni učenici u najvećem su postotku iz dobne skupine šestaša, odnosno na samom početku puberteta – kaže Dragaš Zubalj.
Više obroka, manje kila
Stariji učenici konzumiraju više tekućine nego mlađi, a najmlađi i najstariji školarci najviše vole piti vodu, dok je šestašima miliji sok. Broj učenika koji vole gazirana pića raste s dobi što je, napominje Dragaš Zubalj, također signal za reagiranje putem zdravstvenog odgojnog rada. Tjelesno su najaktivniji učenici šestih razreda, kod kojih se čak njih 85 posto bavi sportom.
Jelovnici bez nadzora
Iako se unatrag nekoliko godina među riječkim šestašima provodio preventivni program vezan uz debljinu i zdrave prehrambene navike, zbog nedostatka sredstava program se više ne provodi u riječkim školama no, zaključuje Dragaš Zubalj, pojedine jedinice lokalne samouprave pokazale su senzibilitet za pitanje prehrane te zahvaljujući njihovom financiranju kostrenski, viškovski i rapski učenici sudjeluju u sustavnoj edukaciji.