Istraživanje o prehrambenim navikama učenika

Svaki peti školarac Primorsko-goranske županije je preuhranjen

Ingrid Šestan Kučić

Najveći broj, 64 posto ispitanika, normalno je uhranjen, dok je 21 posto preuhranjene i 15 posto slabije uhranjene djece. Zajutrak je najčešće izbjegavan obrok i to među svima, a posebno među šestašima i srednjoškolcima, dok se najrjeđe izbjegava ručak



RIJEKA  Svaki peti učenik Primorsko-goranske županije je preuhranjen, a njih 15 posto slabije je uhranjeno – pokazalo je to istraživanje koje je provela voditeljica Odjela školske medicine Zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije Nataša Dragaš Zubalj.


 U istraživanju čiji je cilj bio utvrditi stanje uhranjenosti, prehrambene navike te utjecaj tjelesne aktivnosti na utvrđeno stanje ispitanika, sudjelovalo je 167 učenika prvih i šestih razreda osnovnih škola te drugih razreda srednjih škola, a navodeći kako je u istraživanju prediktor preuhranjenosti bila dob, Dragaš Zubalj ističe da su mlađi učenici skloniji debljanju od starijih, što se može povezati sa socioekonomskim statusom današnjih obitelji te upotrebom manje kvalitetne i jeftinije hrane.


  – Najveći broj ispitanika normalno je uhranjen, njih 64 posto, a podaci o 21 posto preuhranjene i 15 posto slabije uhranjene djece poklapaju se s rezultatima istraživanja na razini Hrvatske. Preuhranjeni učenici u najvećem su postotku iz dobne skupine šestaša, odnosno na samom početku puberteta – kaže Dragaš Zubalj.


  Istraživanje je pokazalo da se prehrambene navike učenika mijenjaju na gore s njihovom dobi pa u skladu s tim optimalan broj obroka uzimaju mlađi učenici, koji su još uvijek pod velikim utjecajem roditelja, dok se u starijoj dobi broj obroka smanjuje, a iznimka su jedino sportaši koji se ipak nastoje zdravije hraniti.    

Više obroka, manje kila


– Pokazalo se da je prekomjerna tjelesna težina povezana s brojem obroka u danu pa tako preuhranjeni učenici imaju manji broj obroka koji su obilniji. Istovremeno, zajutrak je najčešće izbjegavan obrok i to među svima, a posebno šestašima i srednjoškolcima. Naime, 40 posto šestaša i 23 posto učenika drugog razreda srednje škole nikada ne doručkuje, dok se najrjeđe izbjegava ručak. No, i on se razlikuje u kvaliteti jer je kod manjih učenika češće potpuniji, dok stariji učenici najčešće jedu polovičan topli obrok – navodi Dragaš Zubalj.   Primorsko-goranski učenici skloni su konzumiranju mlijeka koje većina pije svakodnevno, no konzumacija mesa, ribe i jaja najčešće je na tjednoj razini, a čak 40 posto šestaša svaki dan jede salamu. Taj bi podatak, kaže Dragaš Zubalj, trebao biti signal za preventivne zdravstvene aktivnosti. Iako se povrće jede jednom ili više puta tjedno, a voće uglavnom svakodnevno, jedu se i slatkiši te slanice, kao i brza hrana koju stariji učenici jedu na tjednoj razini. Dobiveni podaci upućuju na potrebu sustavne provedbe preventivnih programa, kao i uvođenje promjena u školske jelovnike.    




Stariji učenici konzumiraju više tekućine nego mlađi, a najmlađi i najstariji školarci najviše vole piti vodu, dok je šestašima miliji sok. Broj učenika koji vole gazirana pića raste s dobi što je, napominje Dragaš Zubalj, također signal za reagiranje putem zdravstvenog odgojnog rada. Tjelesno su najaktivniji učenici šestih razreda, kod kojih se čak njih 85 posto bavi sportom.



Jelovnici bez nadzora


– Školski su jelovnici bez nadzora, jer iako nam se škole obraćaju za suradnju kod sastavljanja jelovnika, na kraju najčešće ispadne da djeca to ne žele jesti pa se nerijetko na tim jelovnicima nađe i nezdrava hrana poput pizza cuta. Školama je i veliki problem što nemaju svoju kuhinju za pripremu obroka, za razliku od vrtića koji imaju uvjete za pripremu zdrave hrane – pojašnjava Dragaš Zubalj.  

 Iako se unatrag nekoliko godina među riječkim šestašima provodio preventivni program vezan uz debljinu i zdrave prehrambene navike, zbog nedostatka sredstava program se više ne provodi u riječkim školama no, zaključuje Dragaš Zubalj, pojedine jedinice lokalne samouprave pokazale su senzibilitet za pitanje prehrane te zahvaljujući njihovom financiranju kostrenski, viškovski i rapski učenici sudjeluju u sustavnoj edukaciji.