Apel Junckeru

Grčić priželjkuje da EK osnuje fond rizičnog kapitala za hrvatske tvrtke

Jagoda Marić

Bio bi to najveći doprinos gospodarstvu, objasnio je Branko Grčić te kazao da će Hrvatska svoju listu od 68 projekata, koji će konkurirati za Junckerov investicijski plan, iščistiti i nadopunjavati



ZAGREB » Potpredsjednik Vlade Branko Grčić smatra da bi za Hrvatsku bilo jako dobro ako bi se kroz investicijski plan predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera, osnovao fond kojim bi se financirala mala i srednja poduzeća.


   – Ono što bih, uz LNG terminal, osobno najviše volio je kapital za osnivanje fonda rizičnog kapitala za financiranje malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj. S obzirom na trenutno tešku dostupnost kapitala, mislim da bi to bila sjajna financijska injekcija za sve te tvrtke i najveći direktan doprinos gospodarstvu u ovom trenutku, kazao je Grčić na proslavi 94. obljetnice Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.


   Osnivanje takvog fonda najavljivala je i hrvatska Vlada, no to se nije dogodilo jer između ostaloga banke nisu imale interesa sudjelovati u njemu.





Grčić je ponovno iznio brojke o tome koliko je Hrvatska povukla novca iz EU fondova, kako bi demantirao tvrdnje da je povukla tek 20 posto iznosa. Istaknuo je da je Hrvatska na raspolaganju imala 1,2 milijarde eura, da je ugovorila projekte vrijedne 900 milijuna, a realizirala 500 milijuna eura. Najavio je i ugovaranje pet milijardi kuna do veljače 2015., a više od 10 milijardi kuna do kraja iduće godine.



   Grčić je objasnio da će Hrvatska svoju listu od 68 projekata vrijednih 19 milijardi eura, koji će konkurirati za Junckerov investicijski 


plan, iščistiti i nadopunjavati, jer su projekti poput LNG terminala najpogodniji za kombiniranje financiranja iz javnih i privatnih izvora. Na novinarsko pitanje koliko mu se Junckerov plan čini realnim s obzirom da Komisija »u džepu« ima 20 milijardi eura, a da najavljuje investicije vrijedne 300 milijardi eura, Grčić je odgovorio da se radi o planu na principu 1:15, po kojem bi jedan euro što ga uloži Europska komisija, proizveo 15 eura ulaganja.


   – To je tipična financijska poluga koja je prilično zahtjevna i izgleda jako izazovno, a kako će cijeli proces teći, o tom potom. Volio bih da se to realizira. Ako će investicije od strane Komisije biti garancija privatnim investitorima, a trebale bi biti, onda je moguće da stvarno privatni investitori uđu u niz projekata koji mogu osigurati uspjeh ovog globalnog plana, kazao je Grčić.


   Na pitanje je li Junckerov plan dokaz da EU nije siguran što bi činio sa svojom ekonomijom, jer sve što se činilo proteklih pet godina nije pokazalo rezultate, Grčić je odgovorio kako je sadašnji koncept ujedno i koncept hrvatske Vlade, baziran na trokutu fiskalne odgovornosti, provedbe strukturnih reformi i novog investicijskog ciklusa, koji bi trebao osigurati rast i zapošljavanje.


   – To promoviramo već dvije-tri godine, ja se nadam da će isti koncept doista zaživjeti u EU i da ćemo se od štednje sve više okretati k ulaganjima, i da će EU u tome biti sve fleksibilniji, Grčićev je odgovor na pitanje mijenja li EU svoju politiku stroge štednje koja nije dala željene rezultate.


   Procjenjuje da će bitka cijele Europe, a onda i Hrvatske za iskorak iz krize biti još »jako, jako teška«.