ZAGREB – Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar ocijenio je u četvrtak u Nacionalnome centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) kako su rezultati istraživanja računalne i informacijske pismenosti koji se odnose na hrvatske učenike odlični s obzirom na to koliko Hrvatska ulaže u povećanje tih učeničkih kompetencija.

Riječ je o rezultatima prvog međunarodnog obrazovnog istraživanja računalne i informacijske pismenosti učenika, odnosno njihove pripremljenosti za digitalno doba, pod nazivom “The International Computer and Information Literacy Study (ICILS) koje je provelo Međunarodno udruženje za vrednovanje obrazovnih postignuća – IEA (International Association for the Evulation of Educational Achievement).

Istraživanje je provedeno prošle godine i u njemu je sudjelovalo 60 tisuća učenika u dobi od 14 godina u 3300 škola iz 20 zemalja diljem svijeta, među kojima i u Hrvatskoj.

Rezultati su pokazali da su hrvatski učenici ostvarili prosječan rezultat od 512 bodova na skali računalne i informacijske pismenosti što je “statistički značajno bolji rezultat u odnosu na ICILS prosjek od 500 bodova”, istaknula je, predstavljajući rezultate toga istraživanja voditeljica PISA centra Michelle Braš Roth.

“Rezultati su pokazali da smo relativno dobri, ali vrijedi poslovica kako ‘postoje male i velike laži i statistika’, odnosno Hrvatska je nadprosječna zato što su rezultati nekih drugih zemalja – poput Turske i Tajlanda loši”, komentirao je ministar Mornar.

Ali, istaknuo je, rezultati su i “fantastično dobri, odlični, s obzirom na to koliko ulažemo u opremu, obrazovanje nastavnika te općenito u obrazovanje”.

S tim u vezi, Mornar je podsjetio kako je svojedobno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) imalo Upravu za informatiku koja je imala godišnji proračun od 300 milijuna kuna, a danas “nema ni Uprave za informatiku niti 300 milijuna kuna, ali imamo za razna socijalna davanja”.

“Dok se ne osvijestimo i zbilja jasno kažemo da treba više ulagati u obrazovanje i znanost, mislim da ćemo samo još dublje tonuti”, naglasio je ministar Mornar, dodavši da su 2006. godine posljednji put kupljena računalna oprema za škole.

Ministar je također napomenuo kako se slaže s onima koji smatraju da oprema nije ključna, već da treba ustrajati na povećanju sadržaja i obujma računalnih i informacijskih kompetencija jer ima i takve opreme koja, rekao je, “još nije raspakirana i skuplja prašinu”.

Osvrnuo se i na podatke istraživanja koji govore da u Hrvatskoj na jedno računalo ‘dolazi’ 26 učenika, istaknuvši da je to predzadnji rezultat, odnosno da je lošiji rezultat samo u Turskoj.

Međutim, istaknuo je, Turska, u kojoj na jedno računalo ‘dolazi’ 80 učenika, odlučila je taj problem riješiti i pokrenula je projekt “FATIH” koji će, za početak u turske škole instalirati 620 tisuća pametnih ploča, osigurati 17 milijuna tableta za učenike i milijun tableta za nastavnike što će sve koštati sedam milijarda dolara, što je “šest godišnjih proračuna MZOS za osnovno i srednje obrazovanje s plaćama nastavnika”.

To znači, ocijenio je Mornar, kako je Turska to prepoznala kao prioritet i shvatila da bez takvih znanja nema napretka.

Uspoređujući razlike u veličini i broju stanovnika Hrvatske i Turske, Mornar je rekao kako to “znači da bismo mi trebali uložiti 2,5 milijarda kuna u nekakav naš takva projekt”.

Postavio je i retoričko pitanje novinarima – “što mislite hoću li dobiti te novce” i odgovorio kako će se ipak nešto pokušati i dio novca za to dobiti iz europskih fondova, Zaključio je da ako Hrvatska želi nešto napraviti od svoje budućnosti mora ulagati u obrazovanje i znanost.

Na samom vrhu – Češka

Rezultati prvoga međunarodnog obrazovnog istraživanja računalne i informacijske pismenosti učenika, odnosno njihove pripremljenosti za digitalno doba, pod nazivom “The International Computer and Information Literacy Study (ICILS) polazište je za razvoj nacionalnog vrednovanja računalne i informacijske pismenosti, istaknula je u četvrtak voditeljica PISA centra Michelle Braš Roth.

Voditeljica PISA centra je u Nacionalnome centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) predstavila rezultate projekta ICILS 2013., u kojoj su sudjelovali i učenici i nastavnici hrvatskih osnovnih škola.

Istraživanje je provelo Međunarodno udruženje za vrednovanje obrazovnih postignuća – IEA (International Association for the Evulation of Educational Achievement) i u njemu je sudjelovalo 60 tisuća učenika u dobi od 14 godina u 3300 škola iz 20 zemalja diljem svijeta, među kojima i u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj je istraživanjem bilo obuhvaćeno 3533 učenika i 2736 učitelja iz 180 osnovnih škola, a stopa odaziva bila je visoka – 82,4 posto te je testirano i anketirano ukupno 2913 učenika iz 179 osnovnih škola. Upitnik za učitelje ispunilo je ukupno 2736 hrvatskih učitelja koji predaju u osmim razredima, upitnik za ICT administratora 179 školskih informatičara, a anketirano je i 179 ravnatelja osnovnih škola, rekla je Braš Roth.

Istaknula je kako su rezultati, među ostalim, pokazali da su hrvatski učenici ostvarili prosječan rezultat od 512 bodova na skali računalne i informacijske pismenosti, što je “statistički značajno bolji rezultat u odnosu na ICILS prosjek od 500 bodova”.

Iako rezultati istraživanja daju samo opis razvijenosti kompetencija oni su, smatra Braš Roth, i pokazatelj promjena u računalnim kompetencijama, a omogućuju i praćenje tih promjena.

Spomenula je i neke rezultate koji su bili neočekivani, primjerice razmjerno loši rezultati u Danskoj i objasnila da se istraživanje provodilo u vrijeme velikih prosvjeda danskih učitelja.

Na samome vrhu je jedna europska zemlja – Češka, s ostvarenim prosječnim rezultatom od 553 boda, dok su na začelju Tajland i Turska s ostvarenih prosječnih 373 boda, odnosno 361 bod.

U iscrpnom prikazu rezultata istraživanja Braš Roth je, među ostalim, rekla i da u prosjeku 98 posto hrvatskih učenika kod kuće ima barem jedno računalo – stolno ili prijenosno računalo, netbook ili tablet uređaj, njih 38 posto navodi kako kod kuće imaju tri ili više računala, a 97 posto ih kaže da kod kuće imaju internetsku vezu.

S tim u vezi, dodala je, istraživanje je pokazalo da su broj računala kod kuće i dostupnost internetske veze pozitivno povezani s računalnom i informacijskom pismenošću.

Istodobno, napomenula je Braš Roth, iako većina hrvatskih učenika pokazuje veliko zanimanje i zadovoljstvo u korištenju ICT-a (informacijske i komunikacijske tehnologije), oni su većinom slabo povezani s njihovim ostvarenim rezultatom.

Razina samoučinkovitosti učenika u rješavanju ICT zadataka umjereno je pozitivno povezana s ostvarenim rezultatom na testu računalne i informacijske pismenosti.

Kada je riječ o hrvatskim učiteljima, rezultati pokazuju da njih u prosjeku 41 posto najmanje jednom tjedno koristi računala tijekom poučavanja, dok ih 72 posto jednako često koristi računala u druge svrhe vezane uz posao. Isto tako, pokazalo se da su mlađi učitelji u prosjeku samopouzdaniji u odnosu na starije kolege te da ICT u nastavi najčešće koriste učitelji koji su uvjereni u svoje sposobnosti korištenja ICT-a.