"U idućoj godini očekuje se rast gospodarstva od 0,5 posto, zahvaljujući rastu izvoza i bruto investicija u kapital", kazao je ministar financija Boris Lalovac obrazlažući prijedlog proračuna
ZAGREB Prihodi državnog proračuna u 2015. godini iznosit će 106,4 milijarde kuna, a rashodi oko 118,9 milijardi kuna, pa će proračunski deficit iznositi 12,5 milijardi kuna, a proračun se temelji na blagom rastu gospodarstva, istaknuto je u četvrtak na sjednici Vlade.
“U idućoj godini očekuje se rast gospodarstva od 0,5 posto, zahvaljujući rastu izvoza i bruto investicija u kapital”, kazao je ministar financija Boris Lalovac obrazlažući prijedlog proračuna. To je, istaknuo je, realno, jer i Europska komisija procjenjuje da će bruto domaći proizvod blago porasti za 0,2 posto.
Naglasio je i da se proračun za iduću godinu ne može izravno uspoređivati s prethodnima, zbog strukturnih promjena, jer su u proračun uključene i neki korisnici proračuna koji dosad nisu bili. Time je usklađen i sa ESA 2010, novom metodologijom europskog statističkog ureda Eurostat.
Prijedlog državnog proračuna za 2015. godinu pokazuje da ni sama Vlada ne vjeruje u njegovu realizaciju, ocijenili su u četvrtak sindikati koji smatraju da se neće ispuniti predviđanja ni na prihodovnoj niti na rashodovnoj strani proračuna, niti će se ostvariti smanjenje deficita na 3,8 posto BDP-a.Ni Vlada ne vjeruje u svoj prijedlog proračuna jer je u smjernicama ekonomske i fiskalne politike od 2015. do 2017. navela kako će u srpnju, ako dotad ne dođe do planiranih ušteda, smanjiti plaće za 270.000 zaposlenih u javnom sektoru, rekao je Hini predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.S obzirom da se na temelju novog proračuna i najavljenih izmjena Zakona o porezu na dohodak ne može očekivati nekakav rast potrošnje, jasno je da ne može doći ni do značajnijeg gospodarskog rasta, kaže Sever i upozorava da se, štoviše, ako dođe do rezanja plaća 270.000 javnih i državnih službenika, može očekivati daljnji pad BDP-a.Planiranje rezova na plaćama u javnom sektoru Vladi zamjera i predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel jer, kaže, ni u četvrtoj godini mandata »nema petlje« ukidati neučinkovita i nepotrebna radna mjesta u državnoj administraciji.Umjesto smanjivanja broja radnih mjesta na koja se postavljaju stranački »uhljebi« ide se na linearno smanjivanje plaća svima, pa i onima koji svoje plaće pošteno zarade, ističe Novosel.On ne vjeruje niti u projekciju smanjenja proračunskog manjka na 3,8 posto BDP-a jer će, siguran je, podbaciti planirani prihodi, koje se većinom kani prikupiti od PDV-a.Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata Ozren Matijašević smatra pak da BDP iduće godine neće porasti ni skromnih 0,5 posto, koliko predviđa Vlada, već će nastaviti padati, budući da Vlada ne najavljuje nikakve promjene u ekonomskoj politici.Ne ide se na poticanje proizvodnje i izvoza, nema promjena u poreznoj politici ni privlačenja investicija. U takvim okolnostima, vladajuća ekipa može samo odigrati jednako lošu utakmicu kao i dosad, smtra Matijašević koji zbog toga zaziva raspisivanje prijevremenih izbora.
Na visinu prihoda i rashoda u prijedlogu državnog proračuna za 2015. značajno utječe primjena odredbi Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kojima je propisan izlazak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) iz sustava državne riznice od 1. siječnja 2015. godine.
HZZO postaje izvanproračunski korisnik državnog proračuna na čiji financijski plan daje suglasnost Hrvatski sabor. Prihodi od doprinosa za zdravstveno osiguranje, prihodi od participacije i dopunskog zdravstvenog osiguranja te ostali prihodi HZZO-a po posebnim propisima, isključeni su iz prihoda državnog proračuna. Ti prihodi, kao i rashodi koji se iz njih podmiruju sastavni su dio financijskog plana HZZO-a.
Šuker o proračunu: Drži vodu, dok majstori odu
Prijedlog državnog proračuna za 2015. HDZ-ov zastupnik i bivši ministar financija Ivan Šuker komentirao je riječima: »Drži vodu, dok majstori odu«.»Nažalost je tako, jer ako pogledate smjernice fiskalne politike, takav uradak se nikada nije dogodio u Hrvatskoj. Kad pogledate prijedlog državnog proračuna, vidjet ćete da ova Vlada nema više prostora bilo što učiniti na prihodovnoj strani, a rashodovna strana je smiješna. Ne možete ništa smanjiti ako prethodno niste ništa ispregovarali, pomijenili dokumente koji postoje«, kazao je Šuker novinarima u Saboru.
Upozorio je da predloženi proračun ne odgovara na pitanje tko će pokriti 2,1 milijardu kunu gubitaka u zdravstvenom sustavu iz ove godine.»To naprosto ukazuje da je ovaj proračun napravljen kao što je rađen i prošle godine, da se načelno svidi Europskoj komisiji, prikaže manji deficit, a na kraju godine će tako i tako netko drugi s Europskom komisijom pregovarati, jer oni vjerojatno više neće biti na vlasti«, uvjeren je Šuker.Na pitanje znači li to da u srpnju očekuje snižavanje plaća, Šuker je upozorio da su smjernice fiskalne politke u suprotnosti s onim što govore premijer i ministar financija.Oni su rekli da su ove izmjene poreza na dohodak išle prema tome da se povećaju plaće hrvatskih građana, u smjernicama fiskalne politike piše da će se time rasteretiti cijene rada, prema tome, to su dvije dijametralno suprotne izjave u dva različita dokumenta Vlade RH.
Smiješnom je nazvao činjenicu da je Vlada u smjernicama išla s pogodbenim oblikom, odnosno što navodi da će, ako se ne ostvare planirane uštede, ići na rezanje plaća.»Naprosto nema sustava politike i definitivno je sigurno da u recesijskim godinama jedini proračun koji je stvarno imao rezove je onaj iz 6. mjeseca 2009., kada je proračun smanjen za 9 milijardi kuna, a ostalo su sve stilske igre onih koji ne znaju napraviti reforme. Proračun se bez strukturnih reformi ne može smanjiti«, poručio je Šuker.Očekuje da će izmjene poreza na dohodak proizvesti »udar na one koji su najslabiji, a to su djeca«, a za kompenzacijske mjere kojima Vlada namjerava ublažiti gubitak lokalne samouprave kazao je kako tek treba vidjeti koliko donose novca.
»Ja nisam vidio prijedlog, no s obzirom na najave, jasno je da će jedinice lokalne samouprave ostati bez 1,7 milijardi, a kad znate da se iz tih sredstava financira osnovno i srednje školstvo, zdravstvo, socijalna politika i predškolski uzrast, vatrogastvo, onda je jasno da je to nažalost udar po onima koji su najslabiji, a to su djeca«, uvjeren je Šuker.
Saborska zastupnica i predsjednica stranke ORAH Mirela Holy izjavila je u četvrtak u Opatiji da prijedlog državnog proračuna za 2015. još nije vidjela, ali da ima dojam da treba napraviti radikalnije zahvate i na prihodovnoj i na rashodovnoj strani te da se bez strukturnih reforma Hrvatske ne može izvući iz sadašnje situacije. »Prema ovome što sam do sada čula, moj je dojam da se treba ići u daleko radikalnije zahvate i na prihodovnoj i na rashodovnoj strani proračuna, jer na ovakav način, bez provedbe važnih strukturnih reformi, Hrvatska se ne može izvući iz sadašnje situacije«, odgovorila je na upit novinara da komentira prijedlog državnog proračuna koji je u četvrtak Vlada uputila u Sabor.Na pitanje znači li to da neće glasati za proračun i kako će se postaviti njezina stranka, Holy je kazala da na prvu loptu nije baš pretjerano impresionirana te da prije odluke mora vidjeti konkretni prijedlog proračuna.»Kada ga vidim i kada ga prodiskutiramo u okviru stranke, onda ćemo donijeti odluku«, rekla je Holy.
Ostvarenje proračuna ovisit će o gospodarskom rastu – ekonomisti
Ostvarenje državnog proračuna za 2015. godinu, posebice smanjenje deficita, ovisit će o tome hoće li gospodarstvo porasti 0,5 posto kako planira Vlada, kažu ekonomski stručnjaci.Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić smatra kako bi se planirano smanjenje proračunskih rashoda za plaće, materijalne troškove i subvencije od 1,7 milijardi kuna moglo ostvariti, no ne i što se tiče deficita proračuna.
»Što se tiče planiranog smanjenja rashoda za 1,7 milijarda kuna za plaće zaposlenih, materijalne troškove, subvencija i dr. mogao bih vjerovati da to mogu ostvariti. No, što se tiče deficita proračuna, tu elemenata nema. Deficit ne ovisi o Vladinoj volji, nego o njezinoj politici, kako vodi gospodarstvo«, kazao je Jurčić na upit novinara u Opatiji, gdje se održava 22. tradicionalno savjetovanje ekonomista.Ako proračunski prihodi podbace, a Jurčić smatra da postoji vjerojatnost da će podbaciti i da se neće izvršiti plan rasta bruto domaćeg proizvoda iduće godine od 0,5 posto, onda se može očekivati i smanjivanje proračunskih prihoda i više nego što se planira.
»Tako se vjerojatno neće održati ni proračunski deficit koji su sada planirali«, ustvrdio je Jurčić.Vlada je u četvrtak Saboru uputila prijedlog državnog proračuna za 2015. godinu u kojem su prihodi planirani na razini od 106,4 milijarde kuna, a rashodi 118,9 milijardi kuna, pa planirani deficit državnog proračuna za 2015. iznosi 12,5 milijarde kuna. U odnosu na ovu godinu, to je smanjenje deficita za nešto više od tri milijarde kuna, pa bi manjak u proračunu iznosio 3,8 posto BDP-a, nakon ovogodišnjih 5 posto.
Vedriš: Općenito, deficit je prihvatljiv
Mladen Vedriš, ekonomist i profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, istaknuo je da je, općenito rečeno, planirani proračunski deficit u redu i prihvatljiv.»Ako promotrimo postotak proračunskog deficita, on se kreće prema onome što se očekuje u Hrvatskoj, a još više prema onome što očekuje Europska komisija, da uđe u gabarite koji su prihvatljivi i mogu se financirati te koji neće podizati stupanj rizičnosti hrvatskog zaduživanja. Općenito rečeno, to je u redu, prihvatljivo«, kazao je Vedriš u Opatiji.
Na visinu predloženih prihoda i rashoda državnog proračuna značajno utječe izlazak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) iz sustava državne riznice od 1. siječnja 2015.Za Vedriša je »iščišćavanje simbioze« između zdravstvenoga osiguranja i budžeta dobar znak. »Ali, sada je velika odgovornost na HZZO-u da provede mjere restrukturiranja. Znači dobio je samostalnost, mogućnost da djeluje i da ima financijsku fleksibilnost, ali to znači i povećanu odgovornost«, napominje Vedriš. Smatra da se troškovi zdravstva moraju racionalizirati, te da se ne mogu se opet pojaviti ispod tepiha za godinu, dvije u nekom paketu sanacije.
Predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović poručio je u četvrtak kako Vladin prijedlog državnog proračuna za 2015. predstavlja nastavak dosadašnje fiskalne politike u kojoj izostaje vizija izlaska iz gospodarske krize, no ohrabruje što se proračun temelji na realnijim makroekonomskim projekcijama.»Predloženi proračun predstavlja nastavak dosadašnje fiskalne politike u sklopu koje izostaje dugoročnija vizija građenja izlaska iz gospodarske krize, koja bi se temeljila na poreznom rasterećenju poduzetništva i na održivim uštedama kao posljedicom strukturnih reformi. Ono što je ohrabrujuće jest što se prijedlog proračuna za 2015. godinu temelji na realnijim makroekonomskim projekcijama te davanju važnosti korištenju sredstava fondova EU-a«, kazao je Burilović.
No, napomenuo je da prijedlog proračuna ponajprije ovisi o tome hoće li se ostvariti rast gospodarstva iduće godine za 0,5 posto.»Očekuje se porast prihoda od PDV-a, a ti prihodi mogu rasti samo ako će biti gospodarskog rasta koji tada garantira plaće, povećava zaposlenost i potrošnju«, izjavio je Vedriš.»Ako proračun smatramo instrumentom za poticanje ekonomskog razvoja, socijalne sigurnosti i efikasnosti javne uprave, onda je jasno što je zadatak Vlade – da restrukturira javnu upravu kako bi postala učinkovitija i gdje je to moguće jeftinija, da osigura socijalnu sigurnost za najranjivije skupine društva, ali i ciljanu socijalnu politiku. Treće, i najvažnije je, da se iz proračuna vidi koji su izravni i neizravni načini da se potakne gospodarski rast«, dodao je.
Kazao je kad bi Hrvatska ostvarila samo prosječnu stopu rasta na razini EU-a od 1,5, to bi značilo znatno veće proračunske prihode, znatno manji deficit i znatno manje nervoze u vezi potpora poljoprivredi i socijalnih izdataka.
»Ako tom kontekstu Vlada vrlo brzo počne djelovati i donese konkretne mjere, onda će ovaj proračun biti održiv i možda nas ugodno iznenadi. U protivnom, ako izostane takav tip aktivnosti, slijedit će čuvena hrvatska praksa da ćemo se za par mjeseci suočiti s rebalansom. Osobno očekujem veći aktivizam, a manje očekivanja da se se stvari same pokrenuti, pogotovo nakon snažne intervencije Europske komisije, koja je po logici mrkve i batine spremna i pomoći«, zaključio je Vedriš.
Lovrinčević: deficit će biti oko 18 milijardi kuna
Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta izjavio je danas za Hinu da Hrvatska mora hitno početi izrađivati državni proračun prema standardima EU-a, da Ministarstvo zdravlja treba pojasniti učinke izdvajanja HZZO-a iz državne riznice te da očekuje da će ukupni proračunski deficit u sljedećoj godini biti oko 18 milijarda kuna.
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) prijedlog državnog proračuna koji je Vlada u četvrtak uputila u Hrvatski sabor ocjenjuje »potpuno nečitljivim svakome, osim onome tko ga je sastavljao«, zbog čega ga ne mogu podržati te navode kako će konačni stav zauzeti tek kada dobiju detaljna objašnjenja na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) idućeg tjedna.
Lovrinčević naglašava da način na koji Hrvatska radi proračun i način kniženja nisu prema standardima EU i da Hrvatska mora hitno prijeći na te standarde, jer oni omogućuju usporedivost.Rekao je i da je odnosu na prije otežana uporedba zbog izdvajanja HZZO-a iz riznice, da usporedivost nije moguća, osim kategorije konsolidirane opće države.»Da se naslutiti da će dio rashoda ostati neprikazan, bilo u sustavu zdravstva, neplaćenih računa u gospodarstvu ili brodogradnji«, izjavio je Lovrinčević u Opatiji, dodavši da je teško reći koliko je u pojedinoj kategoriji uknjiženo objektivno i da bi morao vidjeti svaku kategoriju pojedinačno.
Smatra da su u Vladi znali da će i ovaj proračun rebalansirati i dodaje da Hrvatska u prosjeku radi dva proračuna godišnje, jer je taj temeljni dokument nepouzdan. »Praksa je pokazala da se stvarno stanje obaveza i rashoda sazna tek sljedeće godine, a tako će biti i ovoga puta«, rekao je.Ocijenio je da to nije zbog krize, navodeći primjer Irske, koja je, kako je rekao, imala krizu, ali ne i rebalans proračuna.
Lovrinčević smatra da bi bilo dobro da Ministarstvo zdravlja priopćenjem za širu javnost pojasni učinke izdvajanja HZZO-a i kako su oni prikazani u proračunu. »Bilo bi dobro da objasni sve transakcije, da kaže kolika je razina dospjelih i neplaćenih obveza i da pojasni što će se točno raditi«, rekao je Lovrinčević. Dodao je da očito ni ministrima u Vladi nije jasno kako se na njih reflektira pozicija HZZO-a.Osvrnuvši se na očekivani deficit u 2015. od 3,8 posto BDP-a, Lovrinčević smatra da će on biti 5,6 ili 5,7 posto BDP-a odnosno na razini od otprilike 18 milijarda kuna, približno kao i ove godine. »Na to ukazuju i projekcije Europske komisije. No, to nećemo znati sve do veljače 2016.«, zaključio je Lovrinčević.
