Probijeni rokovi

Rokovi plaćanja veledrogerijama, doznaje se neslužbeno, ovih bi se dana trebali skratiti na 180 dana, kako bi se udobrovoljile veledrogerije i pojačala argumentacija za nužnost izlaska HZZO-a iz državne riznice. Većina veledrogerija složila se da neće tražiti kamate na dug, no dvije veledrogerije, Oktal Pharma i Phoenix Farmacija, ne namjeravaju se odreći kamata. Njihova bi potraživanja narednih mjeseci mogla dovesti do novih blokada bolnica. Trogodišnji dug bolnica dobavljačima lijekova procjenjuje se na 750 milijuna kuna, a kamate bi taj iznos mogle udvostručiti.

   – Na našoj listi dužnika bilo je ukupno 12 hrvatskih općih bolnica koje su lijekove plaćale u pravilu u roku od 450 do čak 900 dana, iako je zakon jasno propisao maksimalno 60 dana za plaćanje. Zbog tako dugih rokova plaćanja i zbog mogućnosti da nastupi zastara, u listopadu prošle godine krenuli smo u naplatu dugova sudskim putem, ali i dalje smo otvoreni za dogovor o modalitetima naplate – kaže Marijan Škiljević, direktor Oktal Pharme. Rokovi plaćanja kliničkih bolnica danas su, tvrdi, na više od 450 dana, a opće bolnice unatoč sanaciji plaćaju u rokovima od 270 dana.

   Za Jasminka Hercega, direktora Medike, takvi su rokovi plaćanja zadovoljavajući, jer treba, kaže, uvažavati okolnosti u državi. »Zalažem se za sustavan, a ne selektivan pristup naplati dugova bolnicama, pa se jednu blokira, a drugoj gleda kroz prste«, veli Herceg.

   – Sasvim je moguće da će do kraja godine doći do novih blokada bolničkih računa, jer dobavljači to mogu učiniti kad god hoće. Nemogućnost podmirenja obveza jedan je od najvećih problema zdravstva, a nitko taj sustav ne bi uredio racionalnije od dobavljača, kad bi odlučili naplatom duga blokirati kompletan bolnički sustav – ocjenjuje Mile Klepo, predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ). 

  

Vrh ledene sante

Blokade računa u dvije bolnice u zadnjih dva mjeseca, tvrdi, samo su vrh ledene sante, jer će, ako se nastavi situacija u kojoj bolnice nemaju ni za plaće, a sredstva im se dodatno režu, u bolnicama prestati naručivati dovoljne količine medicinskog materijala, što se mora odraziti na zdravstvenoj usluzi. Plaćanje u zakonskim rokovima u zdravstvu uopće ne funkcionira, veliki broj bolnica mjesečnim proračunima ne uspijeva pokriti ni plaće zaposlenih, a kamoli ostale troškove, podsjeća Klepo.

   U Ministarstvu zdravlja tvrde kako će blokadu šibenske bolnice »riješiti u najkraćem roku«. Strategiju u slučaju novih blokada nemaju, a očekuju da će im do kraja godine na račun leći preostala 2,1 milijarda kuna za sanaciju bolnica. »Ne možemo predvidjeti hoće li, i gdje, biti novih blokada. Pratimo situaciju, a zahvaljujemo dobavljačima koji imaju razumijevanja«, poručuju iz Ministarstva zdravlja.