Od 19. tjedna beba ima razvijen sluh, čuje zvukove majčina tijela i okoline i reagira na njih
Bebe već u trbuhu čuju zvuke života i reagiraju na to živahnim pokretima ili pak potpunim smirenjem. Dugo vremena se nije znalo da beba ima razvijen sluh već u majčinom trbuhu. Danas se zna da već u 19. tjednu beba počinje čuti zvukove, a krajem 6. mjeseca, kad završava razvoj uha, čuje sve što se oko nje događa. Tada već poznaje zvuk majčinog srca, osluškuje zvukove majčine probave ili kolanja krvi. No, počinje raspoznavati i vanjske zvukove.
Raspoznaju glasove i melodije
Katkad se, čuvši mamin glas, beba potpuno umiri ili živne. Već u trbuhu bebe mogu zapamtiti melodije i raspoznati ih nakon rođenja. Mogu također, kako su istraživanja dokazala raspoznati priče koje su im mame počele naglas čitati oko 30-tog tjedna trudnoće. Kada su drugu priču počele čitati novorođenim bebama one su, slušajući bajku koju poznaju iz vremena trudnoće, aktivnije sisale na prsima.
Posebno treće tromjesečje trudnoće razdioblje je koje se može iskoritstiti za zvučnu komunikaciju s djetetom. Razgovarajte, puštajte glazbu, potičite tatu da se obraća bebi.
Znaju kad ste na svjetlu
I druga se bebina osjetila mogu rano stimulirati. Bebin osjet vida i okusa razvija se u 7. mjesecu trudnoće.
Razvoj oka završava u sedmom mjesecu trudnoće i tada dijete prvi put otvara oči. Doduše, ne vidi puno toga osim obrisa ali vidi i reagira na promjene svjetlosti, primjerice, kad mama izlazi iz kuće na sunce ili se približi svjetiljci. Taj osjet kao i osjet okusa posebno stimuliraju godišnja doba. Ako ste ljetna trudnica dobivate dovoljno svjetlosti, a zimske trudnice trebaju se što više izlagati svjetlosti.
Brzo se privikavaju na slatko
Bebini osjeti okusa razvijaju se već od 3. mjeseca. Gutanjem plodne vode već u trbuhu beba može zavoljeti slatko čemu su bebe posebno sklone. Za razvoj zdravijih okusnih osjeta trudnicama se preporuča manje slatkiša i deserta a više svježega voća.
Bebina osjetila dodira, sluha ili pokreta dovoljno su razvijena već u maminom trbuhu što omogućuje komunikaciju i stimulaciju bebe prije rođenja. Ultrazvuk pokazuje kako se u maminom trbuhu dijete giba, spava, sisa prstić, smije se ili štuca. Upravo su na osnovu tih snimaka liječnici otkrili puno informacija o ponašanju nerođenog djeteta te shvatili koliko su podražaji tijekom trudnoće stimulativni za razvoj djeteta. Danas se također zna, kako mozak bebe u majčinom trbuhu oko 30. tjedna trudnoće ima puni broj živčanih stanica. Već od tada živčane stanice počinju odumirati ako se ne koriste. Taj proces je prirodan, ali zaustavlja se ili usporava ako postoji podražaji koji nervni sustav čine aktivnim i potiče stvaranje aktivnih neuronskih mreža. U tome smislu za dijete je koristan svaki podražaj koji pruža okolina, od zvukova majčinog tijela poput kucanja srca i rada želuca do vanjskih zvukova poput glasova, glazbe, vibracija, njihanja, dok se mama kreće, i tjelesnih podražaja dodirom trbuha. Mnogi od tih podržaja događaju se spontano kroz svakodnevicu majke, no čini se da poseban utjecaj na dijete ima količina i vrsta podražaja u zadnjem tromjesečju. Premda je zadnjih nekoliko tjedana beba možda mirnija nego u razdoblju prije toga, to je zato jer se i ona priprema za porođaj.
Mama tu sam!
Negdje od 16. do 20, katkad i 23. tjedna prvi put ćete osjetiti pokretanje bebe poput poruke: Mama, tu sam! Nakon toga slijedi razdoblje živahnih pokreta preko kojih ćete upoznati svoju bebu. Što više bude rasla bolje ćete osjećati njezine pokrete, a prepoznat ćete između 24. i 28. tjedna i prve učestalije ritmične pokrete vašeg trbuha, kada beba štuca. Štucanje je relativno česta pojava kod beba. I prije 32. tjedna možete zamijetiti da se kod nagle buke beba katkad trgne, ili pomiče glavu u pokušaju da nađe palac koji bebe u trbuhu također često sisaju.
Pjevajte bebi, pričajte s njom, slušajte s njome omiljenu veselu ili smirujuću glazbu odaberite zvuk njezine buduće uspavanke. Budete li s bebom u trbuhu uživali u tome, vidjet ćete jasne znakove njezine reakcije na glazbu koju je slušala i prije svog rođenja.
Prednosti prenatalne komunikacije za bebe
Komunicirate li sa svojom bebom prije rođenja, rađaju se fiziološki zrelija i naprednija djeca, lakše se prilagođavaju životu izvan trbuha, manje obolijevaju, poslije porođaja manje plaču, bolje jedu i spavaju, brže razvijaju jezične sposobnosti, pokazuju sklonost glazbi.
Od 8. Tjedna trudnoće razvijaju se bebini kinestetički osjeti ona se pokreće i razvija svoije morotičke vještine. U sigurnoj je okolini pa se okreće i vrti. Za bebu je posebno iskustvo ritam majčinog hoda i reitam njenzina srca. Beba osjeti kada ste uznemireni zna i kada hodate jer je to ljuljuškanje kasnije u životu jedan od načina koji bebu najviše umiruje. I odrasli vole ljuljanje i ljuljuškanje, bebu njišete i u zagrljaju ako ju tješite ili joj pjevate i govorite a najvjernija kopšija ljuljanja u majčinoj utrobi je kolijevka. Ako ne znate, bebe više vole Mozarta ili klasičnu glazbu općenito nego primjerice rock glazbu. Možda to ima veze sa činjencom da bebe jako dobro reagiraju na glazbu koja ima ritam poput 72 otkucaja u minuti koliko obično otkucava majčino srce. Brža glazba bebe čini nervoznima.
