Američka središnja banka, paralelno s prestankom monetarnog popuštanja, nikako ne želi povisiti kamate. Boji se da bi to moglo obnoviti krizu. Zdeslav Šantić smatra da će se jeftiniji krediti još neko vrijeme zadržati, barem u eurozoni, a rast kamata očekuje tek od 2016. godine
ZAGREB Promatrači se zabrinuto pitaju kako će se na svjetsko gospodarstvo i financije odraziti potres kojeg je prošlog tjedna najavila američka središnja banka (Fed). Ona je odlučila prestati masovno »tiskanje« novca, nezabilježeno u modernoj povijesti. Njime je u financijski sustav od 2008. ubrizgala čak 4.500 milijarda dolara, što je ublažilo šestogodišnju svjetsku ekonomsku recesiju.
Fed je najavio da će prestati s ekspanzivnom monetarnom politikom, odnosno s »količinskim popuštanjem«, onda kad se gospodarstvo SAD-a oporavi, a nezaposlenost vrati na razinu prije krize, odnosno ispod šest posto. To se sada i dogodilo. No, neki su analitičari očekivali da će Fed istodobno povećati kamate, što bi dovelo do masovnog bijega američkog kapitala iz zemalja u razvoju, u potrazi za višim prinosima kod kuće.
Okret k euru
Posljedično, to bi mnogim prezaduženim zemljama u razvoju, poput Hrvatske, prouzročilo velike nevolje u državnom proračunu: nestat će dosadašnje obilje novca u svijetu i povisit će se kamate na inozemne kredite. »Dolazi kraj jeftinom zaduživanju«, najavljivali su i mnogi hrvatski analitičari, imajući na umu da se Vlada zadužuje u SAD-u i eurozoni.
Međutim, naglo poskupljenje zaduživanja zasad nije na vidiku. Američki Fed, paralelno s prestankom monetarnog popuštanja, nikako ne želi povisiti kamate.
– Ne treba očekivati brzi rast kamata na zaduživanje država. Razdoblje niskih prinosa na državne obveznice još će se neko vrijeme zadržati, barem u eurozoni. Rast kamata ne očekujem ni iduće godine, već od 2016. godine, kaže ekonomist Zdeslav Šantić iz Splitske banke. Vlada će se, vjeruje, manje zaduživati u dolarima, a više u eurima.
Poskupljenje zaduživanja zasad ne očekuju ni analitičari Raiffeisen banke, koji upozoravaju da Vlada, zbog pokrivanja manjka u proračunu, planira do kraja godine podići kredite od milijardu eura na domaćem tržištu. Od toga, za 600 milijuna Vlada bi se izravno zadužila kod banaka, a 400 milijuna bi namaknula izdanjem državnih obveznica vezanih za eure.
– Zbog obilne likvidnosti, zbog okružja niskih kamatnih stopa i oskudnosti dužničkih papira na srednji i dulji rok, ne sumnjamo da će to izdanje doživjeti uspjeh, kaže Zrinka Živković Matijević, financijska analitičarka RBA, u najnovijem broju »CEE Weekly«. Podsjeća da su kamate na jednogodišnji dug države, putem trezorskih zapisa, u posljednje vrijeme pale na samo 1,5 posto. Prije nekoliko godina znale su iznositi i pet posto. Kamate na zaduživanje Hrvatske u inozemstvu 2012. godine popele su se na sedam-osam posto, a sad su se prepolovile i iznose 3,5 do četiri posto.
Pojava deflacije, odnosno pad cijena u EU-u i Hrvatskoj znak je upozorenja da gospodarstvo tone u recesiju i minuse. Doda li se tome i padanje inflacije u SAD-u, to su neki od razloga za to što kamate na kredite ostaju razmjerno niske. Američki Fed, prema izvješćima agencija, ne želi povećati kamate jer bi to poskupjelo kreditiranje poduzeća i spriječilo oporavak američke ekonomije. Naime, nagli prestanak monetarnog popuštanja, kombiniran sa skokom kamata, već se dogodio 1937. godine, kad se obnovila ekonomska recesija u SAD-u. Američki Fed, očito, tu povijesnu pogrešku ne želi ponoviti. – Neke krize u svijetu počele su upravo rastom kamatnih stopa u SAD-u, podsjeća Zdeslav Šantić.
Dva suprotna procesa
Naglo poskupljenje kredita analitičari ne očekuju zato što su na djelu dva suprotna procesa. U Americi – zbog prošlotjedne najave Feda i oživljavanja američkoga gospodarstva – jača pritisak na rast kamata. U Europi, pak, sve snažniji znakovi deflacije pritišću kamate na pad. Štoviše, ekonomsko pogoršanje u EU-u, koje se osjeća od proljeća ove godine, kao i usporavanje kineskoga gospodarstva, povratno utječu na SAD, šaljući i njemu deflatorne pritiske.
Kad inflacija pada, približava se nuli i prelazi u deflaciju – a to se upravo događa u Hrvatskoj i brojnim članicama EU-a – bankari zapravo i ne moraju podizati nominalne kamate. One će ionako realno porasti, kažu ekonomisti.
Primjerice, ako je državi dao zajam uz kamate od pet posto, dok inflacija iznosi tri posto, zajmodavac će realno zaraditi dva posto. Ako je inflacija nestala i pretvorila se u deflaciju od jedan posto, na kreditu uz nominalne kamate od pet posto zajmodavac će zaraditi šest posto, koliko iznose realne kamate. Ako deflacija u zemlji iznosi 0,5 posto, zajmodavac će uz nominalne kamate od 1,5 posto realno zaraditi dva posto.
