Sljedeći tjedan Amerikanci biraju

Važni kongresni izbori: Baracka Obamu spašavaju popularne žene

Denis Romac

Američka prva dama, Michelle Obama, postala je posljednjih dana skriveni demokratski adut, kao i Hillary Clinton koja se iznenadno pojavila u finišu kampanje kako bi pomogla ključnim demokratskim kandidatima u najvažnijim utrkama



Iako su američki kongresni izbori, koji se uvijek održavaju točno na polovici predsjedničkog mandata – kao i svaki američki izbori uvijek prvog utorka u studenome, jer to bilo vrijeme kada su radovi na polju završavali, a vrijeme bilo dovoljno dobro da se može stići do udaljenih birališta – u pravilu svojevrsna kazna za stanara Bijele kuće, ovaj je put to ipak nešto posebno. 


  Sada se, naime, čini da samo još čudo može spasiti demokrate, koji su većinu u kongresnom Predstavničkom domu izgubili još na kongresnim izborima prije četiri godine, od gubitka kontrole i nad Senatom, čime bi republikanci preuzeli kontrolu nad cijelim Kongresom. 


  Iako, dakle, Amerikanci biraju svih 435 zastupnika Predstavničkog doma, sva je pozornost usmjerena na senatske izbore. Na ovim izborima bira se trećina senatora, kojih ima ukupno 100 (po dva iz svake države). No kao i na predsjedničkim izborima, većina utrka po državama unaprijed je odlučena, jer su države ili crvene ili plave, odnosno republikanske ili demokratske, a ključ je u svega nekoliko država koje su neodlučne i u kojima je moguća izborna promjena. A takvih na ovim izborima nije puno više od desetak. Riječ je o Koloradu, Oklahomi, Iowi, Sjevernoj Karolini, Kansasu, Zapadnoj Virdžiniji, Louisiani, Aljasci, Južnoj Dakoti, Arkansasu i Georgiji. U tim se državama vodi najžešća kampanja i ulaže najveći novac u predizborne oglase. 




  Demokrati trenutačno imaju 53 senatora, čemu valja pridodati još dva nezavisna senatora koji glasaju s demokratima, dok republikanci imaju 45 senatorskih mandata. Od 36 senatskih mjesta koja su sada na izbornom bubnju, 21 pripada demokratima, a 15 republikancima, što automatski znači i da je više demokratskih senatorskih mandata ugroženo. 


Obami se ne vjeruje


Što bi gubitak Kongresa značio za američkog predsjednika Baracka Obamu dvije godine prije njegova mandata? Pravu katastrofu. Republikanci su u protekle dvije godine Obaminu zdravstvenu reformu, najvažniji Obamin projekt, u Kongresu pokušali srušiti najmanje 40-ak puta, no kako nisu imali kontrolu nad Senatom, svi njihovi pokušaji bili su jalovi. Bitku protiv za republikance najomraženije reforme morali su nastaviti pred sudovima. 



U prikupljanju donacija demokrati su se ponovno pokazali vještijima od svojih konkurenata. Demokrati su putem svojih 15 najvećih PAC-ova, tzv. odbora za političku akciju, do konca rujna prikupili preko 450 milijuna dolara, dok je 15 najvećih republikanskih PAC-ova prikupilo manje od 300 milijuna. PAC-ovi su izmišljotinama koja se pojavila na predsjedničkim izborima prije dvije godine, kada je američki Vrhovni sud dopustio tim političkim odborima da za svoje kandidate prikupljaju neograničene donacije, samo što PAC-ovi pritom nisu smjeli biti izravno koordinirani od izbornog stožera kandidata. To je dovelo do nevjerojatne financijalizacije američkih izbora: prošla predsjednička utrka progutala je čak dvije milijarde dolara, dok se ukupna cijena američkih izbora, dakle predsjedničkih, kongresnih i guvernerskih, tada popela do nevjerojatne cifre od šest milijardi dolara!   Najveći je paradoks što su se demokrati tada žestoko protivili PAC-ovima i njihovu djelovanju, a sada su upravo PAC-ovi postali još jedno njihovo tajno oružje, iako na drugoj strani imaju brojne konzervativne industrijalce i multimilijardere, koji su u zadnji čas odlučili odriješiti kesu. Najpoznatiji među njima, braća David i Charles Koch, ogorčeni protivnici predsjednika Obame, financirali su republikanske kandidate na ovim izborima s izdašnih 125 milijuna dolara.


  Ako izgubi Senat, Obama će do kraja mandata moći zaobići Kongres jedino kada bude donosio odluku o bombardiranju Islamske države ili neke druge mete u svom ratu protiv terorizma, što je i dosad redovito činio zaobilazeći Kongres, dok će mu u svemu ostalome ruke biti vezane. Ponajprije kada je riječ o proračunu, jer će ključevi američke blagajne, u slučaju potpunog preuzimanja Kongresa, biti u rukama republikanaca. Demokrati će jedino senatskom opstrukcijom moći spriječiti donošenje spornih zakona, a predsjedniku Obami ostat će na raspolaganju mogućnost da ne potpiše takve zakone.   Obama i njegova ekstremna nepopularnost postali su glavni uteg demokratskoj stranci na ovim izborima. Čini se da je Obamu sustigla sudbina njegova republikanskog prethodnika Georgea W. Busha, i to baš iz 2006. godine, kada je Bush mlađi na kongresnim izborima, dvije godine prije isteka drugog mandata, izgubio kontrolu nad oba kongresna doma, što je onda utrlo put prema velikom republikanskom porazu na predsjedničkim izborima 2008. godine. 

  I 2006. godine demokratski su kandidati u svojim kampanjama napadali isključivo omraženog predsjednika Busha, a ne svoje republikanske protukandidate, što se sada ponavlja, samo u obrnutom slučaju. Dok je Bush izgubio povjerenje Amerikanaca zbog ratova u Iraku i Afganistanu, Amerikanci danas ne vjeruju ni Obaminim ratovima protiv terorizma i Islamske države. 


  


Predmet sprdnje


Obama je postao predmetom izrugivanja i sprdnje. Neki mediji su između njegova imena i prezimena počeli stavljati inicijal W., aludirajući na njegova nepopularnog prethodnika. Demokratski kandidati tijekom kampanje od njega bježe kao da je radioaktivan. Pokušavaju se distancirati ne samo od njega osobno, nego i od njegove politike. 


  No nisu demokrati izgubili vjeru u sve Obame. Američka prva dama, Michelle Obama, naime, postala je posljednjih dana skriveni demokratski adut, i to u najvažnijim i najtješnjim utrkama, u kojima će se presuditi ovi kongresni izbori i u kojima se pojavljuje na skupovima s demokratskim kandidatima i kandidatkinjama. Za razliku od predsjednika, Amerikanci cijene svoju prvu damu, koja je trenutačno najpopularnija osoba u američkoj politici, iako Obamina supruga u svojim javnim nastupima u pravilu izbjegava izjašnjavanje o konkretnim političkim temama. No to ovaj put i nije neophodno, budući da je njezina glavna zadaća mobilizacija triju glavnih skupina demokratskih birača, žena, manjina i mladih, u čemu je jako uspješna. 


  Još jedna popularna demokratska političarka možda bi mogla postati skriveni adut demokrata. Hillary Clinton iznenadno se pojavila u finišu kampanje kako bi pomogla ključnim demokratskim kandidatima u najvažnijim utrkama. Ako joj već ne uspije donijeti prevagu izborne njihalice na demokratsku stranu, bivša Obamina državna tajnica, ali i njegova žestoka suparnica u utrci za demokratsku predsjedničku nominaciju za izbore 2008. godine, mogla bi ublažiti poraz demokrata. Iako Hillary Clinton još nije potvrdila svoju kandidaturu za predsjedničke izbore 2016., u nju malo tko još sumnja, a njezina glavna poruka na demokratskim predizbornim skupovima svodi se na poziv ženama da glasaju na ovim izborima. Dakle, isto ono što im poručuje i Michelle Obama. 


  


Izborne prognoze


Demokrati na taj način pokušavaju pokrenuti svoju glasačku mašineriju, svoje biračko tijelo, u čemu su bili uspješniji od republikanaca na nacionalnim izborima u dva posljednja izborna kruga. Dok na predsjedničke izbore izlazi oko 60 posto Amerikanaca, odziv na kongresnim izborima niži je za 20-ak posto. Samo u slučaju visoke izlaznosti demokrati mogu računati na uspjeh, zbog čega su, primjerice, pokrenuli poseban program nazvan »Bannock Street«, vrijedan 60 milijuna dolara, kojemu je jedini cilj potaknuti demokratske birače da izađu na birališta. A sudeći prema odzivu birača na prijevremenom glasanju, koji je na ovim izborima rekordan, demokratska strategija možda bi mogla uspjeti. 


  Gotovo svi najvažniji američki mediji i izborni analitičari imaju vlastite projekcije izbornih rezultata. Svi oni, doduše s većom ili manjom vjerojatnošću, predviđaju da će republikanci uspjeti od demokrata preoteti najmanje šest mandata, što će im biti dovoljno za minimalnu većinu u Senatu. Točnije, svi osim analitičara Sama Wanga, profesora s Princetona, koji na temelju vlastitih istraživanja prognozira da će demokrati i republikanci iz ove izborne utrke izaći potpuno izjednačeni, s po 50 senatorskih mjesta. U toj situaciji, kada je rezultat glasanja neodlučan, po američkom ustavu presudan je glas potpredsjednika Joea Bidena. Dakle, prognozira Wang, Senat ostaje demokratski. Iako Wang možda nije popularan kao Nate Silver, najpoznatiji američki izborni prognostičar, kojeg nazivaju i »čarobnjakom«, Wang je točnošću svojih prognoza na izborima prije dvije godine nadmašio i Silvera. Za obeshrabrene i demoralizirane demokrate, možda je i to dovoljno.