ZAGREB  Romi u Hrvatskoj su, komparativno gledano, među najsiromašnijima u Europi. Prema nedavno objavljenom istraživanju »Romska svakodnevica u Hrvatskoj« čiju su izradu omogućile agencija UN-a u Hrvatskoj (UNICEF, UNHCR i Program za razvoj UN-a) među relativno siromašno stanovništvo spada čak 92 posto Roma u Hrvatskoj.

Slično istraživanje provedeno u još 11 europskih država pokazalo je da je ta stopa siromaštva među Romima viša u Francuskoj, Italiji i Portugalu, a niža (ali nigdje ispod 80 posto) u ostalim državama.

 Socijalni status

Socijalni status Roma može se iščitati i iz podataka o strukturi prihoda i rashoda. Za Rome je, baš kao i za Hrvate, najvažniji izvor prihoda redovni posao. Međutim, prosječni zaposleni Rom prima plaću od 3.517,15 kuna, a prosječni zaposleni »ostali« plaću od 5.646,92 kune.

Ta razlika posljedica je i goleme razlike u obrazovnoj strukturi zbog čega Romi u mnogo većoj mjeri rade slabije plaćene poslove nekvalificiranih i polukvalificiranih radnika.

Za romsko je stanovništvo velik problem i iznadprosječno visoka nezaposlenost (u stanovništvu ih je oko 0,4 posto, a među nezaposlenima oko 1,5 posto), pa su im druge vrste prihoda mnogo češće i važnije nego li neromskom stanovništvu.

Udio socijalne pomoći u izvorima dohotka romske obitelji iznosi čak 38,4 posto, a dječjeg doplatka 34,2 posto. Zaposlenost je glavni izvor dohotka tek za svaku petu romsku obitelj.

Struktura troškova romskih obitelji ukazuje na to da većinu novca troše na hranu (nešto više nego li neromske obitelji), a socijalne razlika vidi se u tome što ostale obitelji gotovo dvostruko više novca mjesečno troše na stanovanje.

Romske obitelji manje novca troše i na prijevoz, trajna dobra, razna socijalna druženja (kafići i tome slično), prijevoz, a nešto više troše i na lijekove. Osim na hranu romske obitelji više novca od neromskih u prosjeku troše na alkohol i cigarete.

 

 Neplatiše računa

Niski prihodi i loš socioekonomski položaj Roma odražavaju se i na to koliko uredno plaćaju račune. Njih više od jedne trećine ne može uredno plaćati komunalije (među ostalima koji žive u njihovoj blizini riječ je o manje od jedne petine).

Problem je posebno izražen u nemogućnosti urednog podmirivanja računa za struju. Više od četvrtine romskih obitelji taj račun ne može uredno plaćati, a među ostalim stanovištvom, i to onom koje živi blizu Romima i u prosjeku je siromašnije od hrvatskog prosjeka, riječ je o oko 12 posto.

Slično je stanje i s podmirivanjem računa za vodu koje ne može plaćati oko 18 posto romskih obitelji i 10 posto neromskih. Iz podataka o nepodmirenim računima jasno se vidi stopa zaduženosti i teškoća u kojima žive Romi – udio nepodmirenih obveza u njihovom mjesečnom dohotku iznosi čak 187,8 posto njihova mjesečnog dohotka.