Priprema proračuna za sljedeću godinu

Zadaća ministara: Moraju rezati vanjske troškove za 10 posto

Jagoda Marić

Na udaru su informatičke i usluge državnih tvrtki, ali i službeni automobili. Ušteda bi mogla biti nekoliko stotina milijuna kuna



ZAGREB Iako među pet Vladinih povjerenstava za dubinsko snimanje rashoda nisu i ona koja bi trebala analizirati intelektualne usluge, materijalne troškove, poput troškova energije i uredskog papira, te putovanja ili dnevnica, ministri su u pripremi proračuna za sljedeću godinu dobili zadatak da vide je li i te izdatke u nekoliko godina moguće smanjiti za deset posto.


Ponovo, po tko zna koji put, na stolu su i troškovi korištenja službenih automobila u državnim institucijama. Kako je plan da se ukupni troškovi zaposlenih, zdravstva, subvencija, agencija i fondova s 50 milijarda kuna u nekoliko godina smanji za pet milijarda kuna, takav je plan i za intelektualne troškove, troškove energije ili službenih putovanja, no tu bi ušteda mogla biti nekoliko stotina milijuna kuna.    

Država s državom


Kako doznajemo u razgovoru s nekoliko ministara, posebno će se analizirati troškovi za usluge što ih ministarstva i ostala tijela javne uprave plaćaju državnim tvrtkama koje svoje dobre rezultate, pa i samo postojanje, mogu zahvaliti poslovanju s državom. Naši izvori iz Vlade otkrivaju da je Ministarstvo financija krenulo u takvu analizu, ali i razgovore za smanjenje svih ti troškova s dobavljačima, na primjeru Carinske i Porezne uprave, te da su i ostali ministri dobili zadaću da to učine u svojim resorima. 


– Moramo vidjeti je li moguće smanjiti izdatke koje imamo za usluge državnih tvrtki poput APIS-a ili AKD-a. Mogu li državne tvrtke ostvarivati baš toliku dobit u poslovanju s državom ili je moguće da posluju pozitivno, a da posao koji odrade državu košta nešto manje – otkriva nam jedan od ministra zadatak koji je sada pred njegovim timom. Državne tvrtke koje uslugu uglavnom pružaju državi, raspolagat će s manje novca – priznaje jedan od naših sugovornika, ali će u tom slučaju i same biti prisiljene ponašati se racionalnije. 


Po istom principu razgovarat će se i o cijeni telekomunikacijskih usluga, ali i njihovoj količini, makar su ti ugovori potpisani nakon provedenih natječaja.    

Kuna po kuna




Uz to, početne su analize pokazale da država posluje s desecima informatičkih tvrtki, da ti poslovi traju godinama i nitko sa sigurnošću ne može reći jesu li pojedini programi i usluge doista bili nužni ili su određeni poslovi plaćeni dva puta. Postoji sumnja da se, otkrivaju naši izvori, neki programi uopće nisu koristili, a da se njihovo navodno održavanje plaća godinama. 


– Nisu to poslovi u stotinama milijuna kuna, prije je riječ o stotinama tisuća kuna godišnje po pojedinom poslu, ali u nekoliko slučajeva u kojima smo krenuli u analizu teško je uopće naći opravdanje za takav posao. Pitanje je zašto se uopće išlo na sklapanje tih sitnih poslova, zašto se nabava nije odradila na jednom mjestu – kaže naš sugovornik.    Spominju se tako i poslovi s velikim brojem bilježničkih, prevoditeljskih ili sličnih ureda, čija razmrvljenost ne doprinosi tome da država postigne što bolju cijenu. 

Od početka krize svaka je Vlada najavljivala smanjenje troškova na službenim putovanjima, ali i pri korištenju službenih automobila, pogotovu smanjenje troškova goriva. Prve su analize pokazale da po pojedinim tijelima državne uprave uopće ne postoje planovi za službena putovanja pa tako ni troškove, čak i tamo gdje se to može učiniti, jer se unaprijed zna koliko će pojedine službe morati koristiti službene automobile. 


– Naravno da ne mogu biti u istoj situaciji poreznici, carinici i policajci, čiji je posao biti na terenu, kao njihovi kolege iz istih službi koji rade u uredima. No, ponekad se čini da tu ne postoji nikakva razlika. Svaki taj trošak morat će se pretresti ponovo. Ne može netko predati plan takvih troškova za proračun za sljedeću godinu samo na osnovi potrošnje iz prethodnih godina, uz očekivanja da će to proći – naglašavaju naši izvori.    

Uvođenje reda


Na primjedbu da je pitanje koliko zapravo na tim troškovima ima prostora za rezanje, jer je u takve akcije krenula i Vlada Jadranke Kosor, naši sugovornici odgovaraju da nekoliko stotina milijuna kuna, pa makar i u nekoliko godina, nisu mala sredstva. No, puno važnijim smatraju to da se na tim, uvjetno rečeno dodatnim troškovima, poput intelektualnih usluga, materijalnih rashoda, a pogotovu usluga koje daju tvrtke u državnom vlasništvu, uvede reda i uspostave jasna pravila kako rashodi u sljedećim godinama, ako i kada dođe do oporavka proračunskih prihoda, opet ne bi nabujali. 


Kroz krizu su ti rashodi značajno smanjivani jer prije krize država je, pored svojih zaposlenih, za intelektualne usluge koje su često bile na razini onoga što rade njezini službenici, ili za usluge vanjskog zapošljavanja, plaćala i do dvije milijarde kuna više nego sada. Smanjenje tih troškova pokazalo je da država uz te usluge nije ništa bolje funkcinirala i plan je da se s proračunom za 2015. godinu, gdje će se potrošnja morati rezati za najmanje dvije ili tri milijarde kuna u odnosu na ovu godinu, barem uspostave jasna pravila.