Inovativnost i stvaralaštvo su gospodarska grana koja Velikoj Britaniji donose 60 milijardi funta godišnje
Kreativnost nije samo osobina izoliranog pojedinca ona je društvena pojava koja može biti ciljanorazvijana, ohrabrena i nagrađena kao društvena orijentacija, socijalni proizvod, gospodarska grana. Tako o kreativnosti razmišljaju u velikoj Britaniji koja je kreativnost i službeno promovirala u važan socijalni i ekonomski faktor. O tome raspravljaju stručnjaci različitih usmjerenja,među njima socijalni psiholozi koji smatraju da takav način života i rada jamči napredak cijelog društva i nacionalne ekonomije, omogućujući pritom dobrobit pojedincima. Personalizacija radnih procesa pritom je u funkciji poticanja svake vrste stvaralaštva.
Fokus na obrazovanju i komuniciranju s okolinom
Kako ističu neki od socijalnih psihologa poput Britanke Stephanie Taylor ili Amerikanke Diane Halpern stvaralačko ozračje može stvoriti kreativnije osobe a tajna nije u pojedinačnim genijima koliko u obrazovanju, poticanje na suradnju različitih društvenih skupina koje bi mogli pridonijeti kreativnim i inovativnim rješenjima. Naime, i kada je riječ o pojedinačnim iznimnim stvarateljima, opet tajna nije u izoliranom talentu koliko u međuodnosu osobnosti, njezinog izraza i moguće „publike“, odnosno, društva, tvrtke ili neke grane ljudske djelatnosti.
Za mnoge poslove kompanije traže kreativne skupine kojima povjeravaju projekte u pojedinim područjima, procjenjujući da vještine, talenti, sposobnosti pojedinca mogu biti raspirene do neslućenih razmjera. Grupa pritom služi kao mjesto gdje se ideje testiraju, promiču, ogledaju, i dobivaju vrijednost već prema tome što donose grupi, napredak, dobrobit, iskorak, ili druge vrijednosti. Kreativnost je danas ekonomski prodorna a već je odavno u društvima poput Britanskog izišla iz rezervata umjetnosti: na nju se gleda kao na posljedicu jako uspješne komunikacije s okolinom i kontekstom, s jedne strane. S druge strane autor tj. grupe dobivaju priznanja i dobrobit. To često znači tijesnu povezanost s okolinom, brigu o njoj, komuniciranje kroz mnoge kontakte i mreže, i znanje o aktualnim zbivanjima, lokalnim kao i globalnima.
Olimpijske igre 2012. godine u Londonu za Veliku su Britaniju potvrdile kreativnost, inovativnost i stvaralaštvo službenom privrednom granom koja razvoju društva pridonosi učinkovitim rješenjima i novim vrijednostima. Osobe koje tome mogu pridonijeti tražene su u ekonomiji, turizmu, sportu, medicini, znanosti, arhitekturi, obrtništvu, dizajnu, modi, filmu i televiziji, industriji zabave kao i informatičkim tehnologijama i marketingu. Pritom se ostavlja veliki prostor personaliziranim izvedbama: radno mjesto više ovisi o projektima u pojedinim područjima,postaje sve manje izvjesno ali su kreativne osobine visoko cijenjene.
Procvat opustošenih četvrti
Najjednostavniji primjer kako stvaralaštvo obogaćuje život i oživljava ekonomiju su ranija pusta industrijska područja ili urbane četvrti koje su doživjele puni kulturni, umjetnički i ekonomski procvat nakon što su se u njih počeli doseljavati umjetnici ili nekonformistički orijentirani stanovnici.
Mnogi od njih preobrazili su gradski krajolik oblicima i sadržajima, obnavljajući stare četvrti i udahnjujući im posve novu atraktivnost. Mnogi od njih jednostavno su razmišljali drugačije. Trebao im je prostor i smatrali su da nema smisla plaćati visoke cijene u skupim gradskim četvrtima, oni su bili sposobni živjeti, stvarati i reafirmirati ili posve ustanoviti nove trendove.
Kreativnost obilježava rad kao jedan visoko personaliziran proces orijentiran ka stalnoj otvorenosti za nove mogućnosti. Riječ je o procesu koji nema radno vrijeme, nego jednu vrstu potpune uključenosti, uranjanje u neko stvaralačko polje, u kojem se istražuju i razigravaju znanja i vještine kao potraga za mogućim otkrićima. Takve karijere nemaju uobičajeni put napredovanja. Nema jamstva, nema „rezervacija“ niti automatskog napredovanja s godinama staža. Osobe koje imaju sreću da tako funkcioniraju opisuju ishode svog rada kao posljedicu strasne očaranosti svojim poslom ili područjem, i njegova nesputanog istraživanja. No, ima i neplodnih mjeseci, a neizvjesnost i ne baš predvidiva budućnost još uvijek znaju biti naličje takve vrste poslova. Osobito ako društvo ne honorira tu vrstu rada. No, fenomen koji sada zovu Kreativna Britanija i dalje traje, unatoč globalnoj financijskoj krizi.
Premda socijalni psiholozi priznaju i da niti cijela ta priča ne sadrži samo uspjehe jer nije uvijek lišena diskriminativnih elemenata po dobu, spolu i rasi, ipak cijeloj toj priči pridaje važnost društvene i ekonomske preobrazbe koja će promijeniti obrasce života i rada.
Uključujući novo poimanje važnosti kvalitete života ali i kvalitete stvaralačog pristupa. To je često rizičnijii neizvjesniji proces od načina na koji su ljudi poimali život i rad ranijih desetljeća, no ishodi mogu biti iznenađujući i uzbudljivi.
Promjene i preobrazba uvjet razvoja
Razvoj podrazumijeva promjene.Promjene traže inovativnost. Na tom načelu Britanci godišnje stvaraju prihod veći od 60 milijardi funta. I smatraju da to mogu višestruko povećati. Fleksibilno tržište ali daleko kreativnija radna snaga u skoro vrijeme planiraju u Britaniji otvoriti 50.000 novih radnih mjesta. Koncept tako shvaćene kreativnosti odnosi se na proces kooperacije društvenih grupa, koji je možda potekao iz umjetničkih krugova ali se smatra društveno dragocjenim za sve ljudske djelatnost i za sposobnost društva daodržava samo sebe.
