U tijeku natječaj za budućeg koncesionara na terminalu, do kraja godine traje rok za dostavu ponuda
RIJEKA Iz talijanskog Brindisija ovog je vikenda u Rijeku dopremljen prvi keson, koji će biti ugrađen u temelje budućeg kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali. Ukupno bi četiri kesona trebala biti dopremljena iz Italije, dok će svi ostali biti proizvedeni u Rijeci nakon što se na gradilištu organizira betonara i ostatak postrojenja za proizvodnju kesona. Kako ističe ravnatelj Lučke uprave Rijeka Vlado Mezak, nedavno je građevinska dozvola za Zagrebačku obalu dobila pravomoćnost te se do kraja ovog mjeseca planira svečano otvorenje gradilišta na kojem bi trebali prisustvovati i predstavnici hrvatske Vlade.
Keson u osnovi predstavlja veliki armirano-betonski blok čija dužina iznosi 20,8 metara, širina 11 metara, a visina 22,9 metara. Samo četiri kesona grade se u Brindisiju, a dodatnih 45 kesona će biti izgrađeno u Rijeci, što je i logično, jer i transport ovih betonskih divova predstavlja određeni trošak. Svaki keson težak je oko 4.000 tona, ukupno će ih biti 49, što znači da njihova ukupna masa iznosi 196.000 tona.
– Nasipavanje obale je u tijeku i polako se gradilište zahuktava i organizira u skladu s planovima i rokovima. Paralelno teče i natječaj za budućeg koncesionara na terminalu te do kraja godine traje rok za dostavu ponuda. Vrlo ozbiljna opcija je izmjena dijela planova za financiranje projekta Zagrebačke obale. Imamo mogućnost kandidirati prema europskim fondovima projekt izgradnje dodatnih 280 metara obale terminala, što je trebala biti obveza budućeg koncesionara. Međutim, s obzirom na tp da u relativno kratkom roku možemo doći do nepovratnih europskih sredstava u vrijednosti od čak 85 posto projekta, nastojat ćemo tu opciju iskoristiti. Vjerujem da već u veljači iduće godine možemo dobiti zeleno svjetlo za financiranje iz europskih fondova, što bi svakako donijelo novu vrijednost cijelom projektu te dodatno potaknulo koncesionare da se prijave na natječaj, jer će cijeli projekt biti i za njih atraktivniji s obzirom na to da bismo dobili na korištenje obalu u dužini od ukupno 680, a ne 400 metara kako je bilo predviđeno. Naš najvažniji partner naravno i dalje ostaje Svjetska banka, ali je cilj doći do nepovratnih sredstava EU fondova ne samo za novi kontejnerski terminal već i za uređenje dvaju željezničkih kolodvora. Prvi je onaj uz kontejnerski terminal Brajdica, a drugi je ranžirni teretni kolodvor, čije je uređenje predviđeno na području Mlake odmah u nastavku uz novi kontejnerski terminal, naglašava Mezak.
Kako iz svega proizlazi, praktično za sve ključne infrastrukturne projekte u Rijeci tek predstoje pregovori oko financiranja i to kroz apliciranje prema fondovima Europske unije. Naime, Hrvatske ceste također namjeravaju kandidirati sufinanciranje za cestu D-403, koja spaja čvor Škurinje na riječkoj obilaznici i Zagrebačku obalu, a slično je i sa željezničkim projektima u Rijeci. Prije svega se to odnosi na izgradnju drugog željezničkog kolosjeka kroz grad, gdje je najvažnija dionica od Škrljeva do Zagrebačke obale. Sve to znači da još uvijek predstoji obavljanje velikog posla na rješavanju financiranja cestovnih i željezničkih projekata kako bi se novi kontejnerski terminal prometno povezao sa zaleđem. Gradnja Zagrebačke obale je počela, a to bi ipak trebala biti najvažnija potpora gradnji ceste i željeznice. Pritom je važno voditi računa o rokovima, jer bi Zagrebačka obala trebala biti izgrađena u drugoj polovici 2017. godine nakon čega predstoji i dodatno vrijeme za opremanje terminala, koji u punoj funkciji može biti tek kad se sve tri komponente spoje i realiziraju – pomorski terminal, željeznička pruga i cesta D-403.
