ZAGREB » U zgradi Ine 8. listopada 1991. tadašnji potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks pročitao je povijesnu rezoluciju kojom je proglašena hrvatska nezavisnost.

  – Republika Hrvatska od dana 8.listopada 1991. raskida državnopravne sveze na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ, pročitao je tada Šeks, s kojim smo popričali o tim danima. Iz njegovih sjećanja može se steći dojam o tom sada već 23 godine starom događaju nakon kojeg ništa više nije bilo isto.

  – Na dan 6. listopada 1991. predsjednik Sabora Žarko Domljan imenovao je radnu skupinu kojoj sam bio na čelu sa zadatkom da uoči skorašnjeg isteka moratorija na neovisnost pripremi prijedlog odgovarajućih državnih akata koji bi trebali osnažiti ustavnu odluku od 25. lipnja iste godine. Jer da je postalo očigledno da moratorij nije postigao svrhu i ciljeve. Naime još je pojačana agresija Srbije i JNA, te pobuna dijela hrvatskih Srba, rekao je Šeks.

Raketirani Banski dvori

Dan kasnije, 7. listopada, Šeks je uz konzultacije s Hrvojem Kačićem i Đurom Vidmarovićem, sastavio prijedlog zaključaka s kojim je upoznao i tadašnjeg predsjednika Republike Franju Tuđmana.

  – Predsjednik se složio s mojim zaključcima. Tog je dopodneva u maloj saborskoj vijećnici održan klub zastupnika HDZ-a kada su raketirani Banski dvori. Bila je to takva eksplozija kao da je cijela eskadrila zrakoplova probila zvučni zid. Sjećam se da je Joša Manolić koji je ne znam iz kojeg razloga predsjedao sjednicom pao sa stolice. Potom je donesena odluka da se sjednica Sabora održi u zgradi Ine, prisjeća se Šeks.

  Na početku saborske sjednice 8. listopada Šeks je prvo pročitao svoj prijedlog zaključaka koji su bili temelj za raspravu nakon koje je donesena odluka o nezavisnosti.

  – Ja sam se povukao u jednu sporednu sobicu gdje sam doslovno na koljenima na osnovu rasprave pripremao prijedlog konačnih zaključaka. U jednom trenutuku predsjednik Domljan je morao otići na konzultacije s predsjednikom Tuđmanom pa sam ja preuzeo i predsjedanje sjednicom. Na kraju sam pročitao konačni prijedlog zaključaka o raskidu svih državno-pravnih sveza s bivšom SFRJ što je prihvaćeno aklamacijom. Nakon toga donesena su još dva zaključka – da je na Hrvatsku izvršena agresija od strane Srbije i JNA, a JNA je proglašena agresorskom i okupatorskom vojskom, pojašnjava Šeks.

Ponos prevladao strah

Dodaje da Crna Gora tada nije bila označena kao agresor na sugestiju Hrvoja Kačića, ali i na traženje skupine Crnogoraca prijatelja Hrvatske koji su tvrdili da je i njihova matična zemlja žrtva srpske okupacije.

  – Koliko se sjećam, Šime Đodan je čak predložio da Sabor tada prizna Crnu Goru i BiH kao samostalne države, ali je to na prijedlog Ivice Račana ipak odbačeno. Poslije sjednice svi smo se razišli. Hodali smo potpuno zamračenim zagrebačkim ulicama. Imali smo pomiješane osjećaje, strepnje zbog tadašnje situacije, ali i ponosa što smo generacija koje je ostvarila tisućljetni san o hrvatskoj samostalnosti, zaključio je Šeks.