Hrvatska može očekivati probleme s izvozom na tržišta Rusije i Ukrajine posebice ako se problemi prošire na IT industriju i farmaceutsku industriju kojoj je izvoz pao za 16 posto, a problem je i trgovina s BiH
RIJEKA Hrvatske tvrtke mogu napraviti puno više danas, nego što su to mogle prije 1. srpnja 2013. godine jer Hrvatska sad dolazi u priliku da koristi europske mehanizme kako bi afirmirala svoje gospodarstvo. Ukoliko ovo bude put za cijelo hrvatsko gospodarstvo, dakle da se s uvozno-trgovačkog preorijentira na proizvodno-izvozno, onda ćemo doista iskoristiti šansu koju nam pruža članstvo u Europskoj uniji, izjavio je Tonino Picula, SDP-ov zastupnik u Europskom parlamentu na 12. susretu članova Liderova Kluba izvoznika koji je održan u prostorima riječke farmaceutske tvrtke JGL. Susretu pod naslovom »Što europarlamentarci mogu učiniti za hrvatske izvoznike« prisustvovali su još europarlamentarci Ivana Maletić, Davor Stier i Davor Škrlec te predstavnici hrvatskih izvoznih tvrtki i banaka.
Prema podacima Kluba izvoznika, prvo polugodište ove godine s rastom od 13,4 posto najbolje je polugodište ikad kad je u pitanju izvoz, no ukupna ocjena od 3,75 za posljednja tri mjeseca niža je od prethodnog kvartala koji je ocijenjen s četiri što dokazuje i pad ukupnog uvoza i izvoza. Hrvatska u ovom trenutku može očekivati probleme s izvozom na tržišta Rusije i Ukrajine posebice ako se problemi prošire na IT industriju i farmaceutsku industriju kojoj je izvoz pao za 16 posto, između ostalog, i zbog niže cijene lijekova na hrvatskom tržištu.
– Izvoz je ključna strategija na kojoj tvrtka može graditi rast, a rani izlazak na inozemna tržišta je priča uspjeha budući da se na hrvatskom tržištu ne može graditi rast, istaknuo je Ivo Usmiani, predsjednik uprave JGL-a u čijoj strukturi prihoda izvoz čini 77 posto. Usmiani je potvrdio da tvrtka u ovom trenutku ima problema s tržištem Ukrajine, izrazivši pritom nadu da će te poteškoće ipak biti riješene.
HDZ-ov zastupnik u Europskom parlamentu Davor Stier detektirao je još jedno problematično tržište – trgovinu sa zemljama CEFTA-e, konkretno trgovinu s Bosnom i Hercegovinom gdje se još nije postigao dogovor oko poštovanja tradicionalnog oblika trgovine koji je postojao dok je Hrvatska bila u CEFTA-i. Hrvatska je, kako je istaknuo, dala paket amandmana na Rezoluciju Europskog parlamenta o napretku BiH, a Stier se nada i donošenju uredbe koja bi imala zakonsku snagu za zemlje u procesu pridruživanja EU.
– Hrvatska sada kao članica EU traži da BiH jednostavno prilagodi svoje carine kao što je to bilo i prije dok smo bili u CEFTA-i. BiH još na to nije pristala, Europska komisija pregovara, međutim tu je i pritisak Europskog parlamenta da dođe do dogovora, rekao je Stier.
Mijo Batinić iz Kraša potvrdio je problem izvoza u BiH, koja prema njegovim riječima štiti svoje proizvođače, a hrvatski trpe velika carinska opterećenja. Na konkretnom Krašovom primjeru, kutije poznatih keksa, carinsko opterećenje po kutiji iznosi od 45 do 47 posto.
Davor Stier dodavši da će će u ovom mandatu pregovora biti završeni pregovori sa SAD-om, a Transatlantski sporazum o investicijama trebao bi otvoriti novi pristup američkom tržištu i za hrvatske firme. Predsjednik uprave JGL-a Ivo Usmiani uvjeren je da će donošenje takvog sporazuma skinuti barijere s kojima se ova farmaceutska tvrtka susreće na najvećem tržištu, tržištu SAD-a.
– Da biste doista bili efikasni, morate imati izvozno orijentirano gospodarstvo u Hrvatskoj. Treba reći da hrvatske tvrtke koje su preživjele tranziciju ulaskom u EU ulaze na 120 puta veće tržište od onog na koje su bile navikle. Europarlamentarci mogu pomoći da se proizvodi brendiraju jer je poznato da brendirani proizvodi nose 15 milijardi eura prihoda svake godine onima koji proizvode, ali i onima koji prodaju, zaključio je Tonino Picula.
