Naciji nužni psiholozi

Pandemija će kod nekih izazvati tjeskobu, ali i PTSP: ‘Najgore je što su stres doživljavala i djeca’

Ljerka Bratonja Martinović

Psihičko je zdravlje više narušeno kod žena i onih koji su poštovali mjere izolacije / Foto I. ČAGALJ/PIXSELL

Psihičko je zdravlje više narušeno kod žena i onih koji su poštovali mjere izolacije / Foto I. ČAGALJ/PIXSELL

Da posljedice u slučaju nastavka pandemije ne budu i puno gore, psiholozi su dali i svoje preporuke, pa uz ostalo, traže da u Nacionalnom stožeru sjedi i psiholog koji će voditi računa o porukama koje se šalju u javnost, posebno stoga što ih čuju i djeca



ZAGREB  Svaki drugi hrvatski građanin osjetio je depresiju, tjeskobu ili stres tijekom pandemije koronavirusa od ožujka do svibnja ove godine. Čak svaki četvrti Hrvat svoje psihičko zdravlje nakon pandemije smatra pogoršanim. Blagu i umjerenu depresiju imalo je njih 29 posto, a gotovo svaka peta osoba se tijekom ovog razdoblja nosila s jakom ili izrazito jakom depresivnošću i tjeskobom.


Gotovo 20 posto Hrvata osjećalo je izrazito visoku razinu tjeskobe, a isto toliko bilo je u umjerenom stresu. Unatoč narušenom psihičkom zdravlju i doživljenom stresu, kvaliteta života i optimizam u pogledu budućnosti ostali su kod većine na zadovoljavajućoj razini, no oko 17 posto građana nezadovoljno je svojim životom, a svaki četvrti pesimističan je u pogledu budućnosti. Pandemija nam je bez daljnjeg narušila psihičko zdravlje, pokazalo je nedavno istraživanje psihologa sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, a tom se dimenzijom stručnjaci nisu dovoljno bavili. Psiholozi su zabrinuti zbog ovakvih rezultata, a boje se da priča nije gotova jer se virus vraća. »Vjerojatno će zabrinutost opet rasti, to je novi izvor stresa koji će dodatno narušiti već ugroženo psihičko zdravlje, a ništa se ne poduzima na prevenciji«, upozorava zagrebačka psihologinja. Da posljedice u slučaju nastavka pandemije ne budu i puno gore, psiholozi su dali i svoje preporuke pa, uz ostalo, traže da u Nacionalnom stožeru sjedi i psiholog koji će voditi računa o porukama koje se šalju u javnost.


Stres kod djece


Psihičko je zdravlje, pokazalo je istraživanje, više narušeno kod žena, zatim kod onih ljudi koji su više poštovali mjere izolacije, a posebno kod onih koji su doživjeli više stresnih događaja. Samci i oni koji nisu živjeli s partnerom u doba izolacije, osobe koje žive u lošijim ekonomskim uvjetima te osobe koje su osjetile depresiju, svoju kvalitetu života smatraju nižom. Sve je to pokazalo da pandemija nije samo biološki rizik za tjelesno zdravlje, već i za psihičko zdravlje značajnog dijela stanovništva, čak i ako se ne razboli od zarazne bolesti. Zato bi, kažu autori istraživanja, u stručna savjetodavna i operativna tijela koja upravljaju pandemijom morali biti usključeni i psiholozi. Upute o mjerama ponašanja u kriznoj situaciji izazvanoj pandemijom, koje objavljuje Stožer ili se plasiraju u medijima, moraju uključivati i preporuke za psihičko zdravlje, upozoravaju stručnjaci s FFZG-a.


Psihički problemi kod osoba osjetljivijih na signale opasnosti



U vrijeme provođenja istraživanja još uvijek su na snazi bile mjere Nacionalnog stožera, a građani su ih se, kako se pokazalo, uglavnom pridržavali. Njih gotovo osam posto bilo je u izolaciji prema preporukama epidemiologa, oko 75 posto se držalo mjera #ostanidoma, 13 posto je moralo odlaziti na posao, ali njih 7,7 posto nisu se pridržavali mjera i pokušavali su živjeti kao da pandemije nema. Do psihičkih problema došlo je kod osoba koje su i inače osjetljive na signale potencijalne opasnosti i neugode, a sada su bile izložene novim uvjetima života, strahu od bolesti i potresa te brigama o posljedicama pandemije.


Na temelju dobivenih brojki, stručnjaci očekuju porast tjeskobe i PTSP-a zbog potresa te više opsesivno-kompulzivnih i općih anksioznih smetnji zbog straha od zaraze koronavirusom.


Posebno brine činjenica da su veliki stres doživjela i djeca i tinejdžeri, koji bi posljedice pandemije mogli osjećati čitav život jer je dokazano da većina mentalnih problema nastaje upravo u toj dobi. Psihičko zdravlje starije djece lošije je nego psihičko zdravlje mlađe djece, a na svim dobnim razinama je psihičko zdravlje djevojčica lošije nego psihičko zdravlje dječaka. Očituje se to i na razini opće psihičke uznemirenosti, pogledu na svijet, stupnju zabrinutosti za vlastitu budućnost i zadovoljstvu životom. Najviše su psihičkih smetnji osjetile učenice srednjih škola.


Važnost druženja


Prof. Gordana Keresteš, jedna od autorica istraživanja, kaže da je u svemu svoj obol dala i online nastava, koja je djecu preopteretila kroz čitav dan, a djeci kojoj je u takvom obliku nastave bilo teže, više je ugroženo mentalno zdravlje. Većina djece procijenila je da je online nastava bila teža od redovite nastave u školi.



Ako online nastava bude nužna i ujesen, treba je organizirati drukčije nego sad. Loše je što su svi bili preopterećeni, od nastavnika i djece, do roditelja. Dok su mlađa djeca bila uskraćena za dio svojih potreba vezanih uz autonomiju ili izbor te za bliski kontakt s vršnjacima, upravo je nedostatak druženja s vršnjacima, koji je adolescentima najbitniji za dobar osjećaj, tijekom online nastave izostao, ističe prof. Keresteš. Jedna od preporuka je zato da se djeci i mladima osiguraju aktivnosti druženja s vršnjacima jer je to njihova razvojna potreba koja se pokazala posebno ugroženom.


Što se školske populacije tiče, Ministarstvo obrazovanja i Ministarstvo zdravstva morali bi, smatra, reagirati na vrijeme. Loša je okolnost što su školski praznici, no za jesen bi škole morale biti ekipirane s dovoljnim brojem psihologa i stručnjaka mentalnog zdravlja.


– Na javnoj razini, u rad Stožera svakako bi morali biti uključeni stručnjaci za mentalno zdravlje djece i paziti na poruke koje se šalju jer djeca sve to čuju. Ako se pak bude išlo na online nastavu, jako je važno da uz hrvatski jezik, matematiku ili fiziku, u nastavu budu uključeni i sadržaji koji će djeci pomoći da se nose sa svojim strahovima, koji će voditi računa o tome kako su nam djeca. Čak i sad, preko ljeta, bilo bi preporučljivo da imamo emisije i druge medijske sadržaje na tu temu, zaključuje Keresteš.