Foto Reuters
Za fiskalni zaokret nam ostaje još iduća godina, inače riskiramo gubitak povjerenja investitora i moguć nacrnji scenarij bankrota u 2017. godini, upozorava analitičar Zdeslav Šantić
RIJEKA Završila je era jeftinog novca – američka središnja banka, Federal Reserve (Fed), povećala je, nakon gotovo deset godina, svoju ključnu kamatnu stopu, i to za 0,25 posto, na 0,25 do 0,50 posto, čime je poslala signal da je američko gospodarstvo izašlo iz recesije, te da je spremno na zaoštravanje monetarne politike. Kriza koja je krenula 2008. s propašću Lehman Brothersa uvjetovala je da središnje banke kroz sve ove godine upumpavaju ogromne količine novca u sustav, snižavaju ključne kamatnjake i ponašaju se krajnje ekspanzivno, ne bi li potaknule investicije, kreditiranje i rast. U tome je prednjačio upravo Fed.
Javni dug se gomila
Odluka o početku polaganog povećavanja kamatnjaka govori da je Fedova guvernerka Janet Yellen procijenila da je kriza u SAD-u završila, te da je gospodarski uzlet dovoljno jak da mu rast kamata neće naštetiti, a sudeći prema reakcijama tržišta, očito je pogodila jer burze nisu bile uzdrmane, što bi bila uobičajena reakcija na podizanje kamata, već upravo suprotno, burzovni indeksi snažno su porasli, u SAD-u, Europi, kao i na azijskim tržištima. Dijelom je to zato što je odluka već bila ukalkulirana u sentiment na tržištu, a dijelom i jer su tržišta očito uvjerena da je to odraz realnog stanja, odnosno vjeruju u oporavak.
Za nas je naravno ključno pitanje hoće li se i kada taj rast kamata preliti na uvjete pod kojima se zadužujemo. Sigurno hoće, međutim, s određenim vremenskim pomakom jer Europska središnja banka (ESB) zasad ne razmišlja o podizanju svojih kamatnjaka. Da će era jeftinog novca završiti, upozoravaju već neko vrijeme brojni ekonomisti, koji pozivaju na konsolidaciju javnih financija dok je još vrijeme. Hrvatska još nije provela reforme, krediti nam i dalje trebaju, potrebe za (re)financiranjem u idućoj se godini penju na oko 20 posto BDP-a, što je oko 65 do 70 milijardi kuna. Prosječna kamata po kojoj se sada još i relativno jeftino zadužujemo s obzirom da nam je rejting u smeću, kreće se oko 4 posto, no ima u portfelju i skupljih papira. Za kamate godišnje dajemo oko 12 milijardi kuna, a kako je stopa po kojoj se zadužujemo veća od rasta BDP-a za oko dva do tri puta – javni dug se gomila. Sve su to faktori rizika na koje analitičari upozoravaju – do sada smo još i dobro prolazili, no rast kamata mogao bi hrvatsku ekonomiju dokrajčiti, ukoliko se te potrebe za financiranjem ne smanje ili ukoliko BDP baš značajno ne ubrza. Hrvatska tako povećanje kamata na inozemnom tržištu dočekuje s rejtingom u smeću, ogromnim potrebama za financiranjem, te situacijom u kojoj još nema ni vladu a kamoli proračun. Analitičari ne očekuju da će se ovaj rast kamata odmah preliti na nas, jer Europska središnja banka zasad ne namjerava dizati kamatnjake, štoviše, prekonoćnu kamatu nedavno je pogurala još dodatno u negativnu zonu, te najavila produljenje programa kvantitativnog popuštanja.
Jača dolar, pada cijena nafte
Na valutnim je tržištima nakon povećanja kamata Feda dolar ojačao. Jačanje dolara bi, kažu analitičari, moglo dodatno pritisnuti cijene nafte i sirovina, koje se iskazuju u američkoj valuti i koje su ionako pod pritiskom zbog prevelike ponude u odnosu na slabost potražnje u svijetu. Cijene nafte kreću se na najnižim razinama u sedam godina, a i cijene niza industrijskih kovina pale su na najniže razine u više godina. Mnogi analitičari očekuju i daljnje jačanje dolara, s obzirom da se iduće godine očekuje nastavak rasta kamata u SAD-u, dok će Europska središnja banka (ESB), japanska, kineska i niz drugih i dalje voditi vrlo labavu monetarnu politiku.
Promjene trendova
Ekonomija eurozone još nije odoljela recesiji. Pretpostavlja se da ESB bar do početka 2017. neće početi zatezati monetarnu politiku, no iz Amerike sve kreće – i krize i oporavci, pa i promjene trendova u monetarnoj politici. Analitičari su već prije upozoravali, primjerice Željko Lovrinčević, da za fiskalnu konsolidaciju imamo još 2016., te ako se uskoro ne desi značajniji zaokret – značajnije srežu rashodi ili snažno porastu prihodi – u 2017. očekuje nas bankrot. Samo 1 postotni bod povećanja kamata donio bi milijarde novog prirasta duga: gruda snijega, na koju svi upozoravaju, postala bi lavina pod kojom bi ostale zatrpane domaće javne financije.
Taj problem apostrofirao je i guverner HNB-a Boris Vujčić koji kaže da ako bi se rast kamata Feda prelio na tržišta u nastajanju to bi sigurno utjecalo i na Hrvatsku – upravo zbog toga je, kaže, važno provoditi fiskalnu prilagodbu i strukturne reforme. No, ti rezovi ne moraju biti tako veliki, smatra Vujčić, koji bankama otvara prostor za značajnije domaće zaduživanje u kunama.
Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke, kaže da se još ne očekuju direktne posljedice po naše zaduživanje, no ovo je upozorenje da je krajnje vrijeme da se trgnemo.
Najrizičnija ekonomija
– Tržišta su se pripremala dulje razdoblje na ovaj potez Feda, koji se očekivao još u rujnu, no onda je zbog situacije u Kini i još nekih rizika, odgođen za kraj godine, te će se nastaviti i u 2016. Europa se s druge strane suočava sa skromnim rastom i rizikom od deflacije, te u srednjem roku ne vidim perspektivu za zaoštravanje monetarne politike u eurozoni, pa tako ni pritisak na kamatne stope po kojima se Hrvatska zadužuje. No, ovo je pokazalo da je razdoblje iznimno niskih kamatnih stopa, kojem smo bili dulje vrijeme izloženi, ipak bilo izuzetak, a ne pravilo, te da će se one kad-tad vratiti na svoje prirodne razine. Hrvatska je iznimno ranjiva, jer se percipira kao najrizičnija ekonomija u Europi o čemu govori premija koju plaćamo na dug i koja je dva puta veća od one koju plaća Mađarska, a čak nekoliko puta veća od premije Češke i Slovačke. Stoga je razdoblje jeftinog novca trebalo i treba iskoristiti za sređivanje stanja u javnim financijama, jer ako se u to krene kad kamata već naraste, onda je ono teže i predstavlja još veći udar na proračunske korisnike: zahtijeva naime još oštrije rezove i proizvodi negativni utjecaj na gospodarstvo. Još za fiskalnu konsolidaciju i zaokret imamo nešto vremena, iduću godinu, te početak 2017., inače se dovodimo u situaciju povećanih šansi da, kada je manja likvidnost u globalnom financijskom sustavu te opada sklonost investitora prema riziku, izgubimo povjerenje tržišta, što onda dovodi do skupljeg i otežanog financiranja. Ako se onda u takvim uvjetima ne napravi radikalan rez ili sklopi aranžman s MMF-om onda je moguć i nacrnji scenarij bankrota, zaključuje Šantić.
