ZAGREB Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović pozvala je danas petoro ustavnih stručnjaka da je savjetuju što učiniti u situaciji kad ne može i ne želi imenovati mandatara Vlade jer joj nitko ne može dokazati da ima 76 zastupnika.

Bi li bilo protuustavno da u prvoj polovici siječnja, bez da imenuje mandatara, raspiše ponovljene izbore?

Ustavna je dilema i u vezi konstituiranja Hrvatskog sabora. Najviše zakonodavno tijelo nije konstituirano jer se zbog političke podijeljenosti ne može izabrati predsjednik Sabora.

Profesor politologije dr. Nenad Zakošek je kazao da nije čuo da se igdje dogodilo da se parlament ne konstituira, jer se konstituiranje uglavnom događa automatizmom, odnosno prvim zasjedanjem parlamenta.  Ako se ne može izabrati predsjednik, može se dogovoriti da parlament vodi najstariji zastupnik, dok se ne prikupi većina dovoljna za izbor. Naravno, ne i u Hrvatskoj, jer je ovdje drukčije određeno.

Sve do studenog 2000. Hrvatski sabor se konstituirao svojom prvom sjednicom koja je morala biti održana u roku od 20 dana nakon službenih rezultata. A u studenom 2000. je ustavnom promjenom definirano konstituiranje Sabora – izborom predsjednika.

Moglo bi se dogoditi da ovi parlamentarni izbori, odnosno imena izabranih zastupnika, ne budu nigdje upisana u povijesti Hrvatskog sabora. Izabrani su kao i svi drugi u sedam ranijih parlamentarnih izbora i saziva. Ali, ne budu li postali članovi parlamenta, tko će ih i gdje zabilježiti?

U zanimljivom intervjuu u »Jutarnjem listu« Ivica Relković, uz Željku Markić jedan od utemeljitelja Grozda te izvjesni guru i savjetnik Bože Petrova i Nikole Grmoje iz Mosta, kaže da »trebamo razmišljati o promjeni Ustava jer mislim da bi se predsjednika Sabora trebalo birati izravno pa tada ne bismo imali ovakvih ustavnih problema«.

Nevjerojatno o čemu se u Mostu i oko Mosta razmišlja. Neposredni izbor predsjednika parlamenta koji nigdje u svijetu ne postoji! To je ozbiljan znak da ljudi okupljeni oko Bože Petrova malo znaju o prirodi političkih sustava.

– To je apsurdna i glupa teza. Predsjednik parlamenta izvire iz parlamentarne većine i bira se ili običnom ili određenom kvalificiranom većinom. Ne znam primjer države u kojoj bi predsjednik parlamenta bio biran neposredno. Toga nema nigdje. On bi tada bio »nadzastupnik«. Predsjednik parlamenta je predsjednik najvišeg predstavničkog i zakonodavnog tijela, ali i eventualni vršitelj dužnosti predsjednika Republike. Bira se iz reda zastupnika i on je zastupnik, prvi među jednakima, kaže dr. Krunislav Olujić, bivši predsjednik Vrhovnog suda.

Da rezimiramo, proces odlučivanja u parlamentarnim političkim sustavima je da politiku vodi vlada i ona parlamentarnom većinom donosi zakone u parlamentu. Parlament jest izvjesna glasačka mašinerija stranačke ili koalicijske većine jer se naprosto na drugi način vlast ne bi mogla provoditi u ovakvom sustavu liberalne, parlamentarne demokracije.

Predsjednik parlamenta, iako je formalno druga ličnost u državi jer može mijenjati predsjednika Republike, svakako je politički mnogo slabija figura od premijera, za kojeg se, isto tako, nigdje ne provode izravni ili neposredni izbori.I ljudi oko Mosta, ne samo u Mostu, trebali bi paziti da ne iznose »morske« prijedloge.