U KBC-u Rijeka zahtjev za dozvolom za dopunski rad podnijelo je dosad oko stotinu liječnika, ali nije izdano ni jedno odobrenje. U bolničkoj upravi kažu kako je u tijeku obrada podataka o liječnicima koji su ih podnijeli
ZAGREB Otkako je ministar Varga u listopadu pravilnikom jasno odredio uvjete pod kojima bolnički liječnici i medicinsko osoblje mogu raditi izvan radnog vremena u privatnim ordinacijama, samo su četiri bolnice prema evidenciji Ministarstva zdravlja u proteklih dva i pol mjeseca svojim djelatnicima izdale odobrenja za dopunski rad u privatnoj praksi. Interes za rad privatno pod novim uvjetima dosad su pokazali radiolozi, ginekolozi, kardiolozi i psihijatri. Ima, međutim, i bolnica koje izdana odobrenja nisu prijavile, pa je broj liječnika s odobrenjem za privatni rad i nešto veći od njih četvero registriranih u resornom ministarstvu.
Odbijeni zahtjevi
Iako je rečeno da će se novim pravilnikom povećati broj liječnika s takvim odobrenjem, prema podacima Ministarstva zdravlja, od 27. listopada, kad je na snagu stupio Pravilnik o mjerilima za davanje odobrenja zdravstvenom radniku za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca, zaprimljeno je samo sedam rješenja bolničkih uprava na temelju zahtjeva liječnika za dopunskim radom, a izdane su četiri suglasnosti. U tri slučaja, bolnica je zahtjev odbila jer liječnik koji je tražio odobrenje nije ispunio uvjete iz pravilnika, koji od njega traži da na svom odjelu značajno skrati liste čekanja, te ispuni propisanu normu koja se od njega traži. Minimum koji se traži jest da odradi više od svoje prosječne bruto plaće u protekloj godini pomnožene s koeficijentom djelatnosti za koju traži odobrenje, pa tako liječnik anesteziolog za pravo na dodatni rad morati ostvariti mjesečni prihod u visinu jedne svoje bruto plaće, a opći kirurg 4,5 bruto plaće.
U Udruzi bolničkih liječnika (HUBOL) kažu kako ih ne čudi mali broj odobrenja izdanih liječnicima za dopunski rad.
– Vargin je pravilnik za nas neprimjenjiv, diskriminatoran, netransparentan, a moguće i protuustavan. Tako propisane uvjete za rad izvan radnog vremena ne poznaje ni jedna europska država osim Hrvatske, a nije ni čudo da doktori ne mogu ispuniti uvjete koji se od njih traže. Mi smo liječnici i naš je posao liječiti ljude, a ne fakturirati usluge HZZO-u. Neprihvatljivo je da nam se u javnom zdravstvu mjeri financijski učinak, kao da smo u privatnom sektoru – komentira Ada Barić, predsjednica HUBOL-a. I dosad je, kaže, vrlo malo liječnika imalo takvo odobrenje jer ih resorno ministarstvo nije izdavalo. »Onima koji su tražili dozvolu ne bi je izdali, nego bi poslali inspekciju, znajući da liječnik nema za dopunski rad«, ilustrira Barić. Ministarstvo zdravlja i sad je najavilo da će pomno pratiti dosljednu provedbu novih pravila igre.
Odobrenje za dopunski rad izdaju ravnatelji, odnosno sanacijski upravitelji, na godinu dana, a o svakom odobrenju ili uskrati moraju izvijestiti Ministarstvo zdravlja.
Takva su izvješća dosad dostavile Klinička bolnica »Merkur«, Opća bolnica »Dr. Ivo Pedišić« iz Siska, Opća bolnica i bolnica branitelja Domovinskog rata Ogulin te Opća bolnica Varaždin, za ukupno šest doktora medicine, a među njima su specijalisti radiologije, ginekologije i opstetricije, kardiologije i psihijatrije. Zanimljivo je da među bolnicama koje su izdale odobrenja za dopunski rad nema najvećeg KBC-a, zagrebačkog, gdje je udio liječnika koji paralelno rade i u privatnoj praksi najveći.
U KBC-u Zagreb kažu da u toj bolnici ukupno dvanaest liječnika specijalista različitih grana medicine ima jednogodišnje odobrenje za rad u privatnoj praksi izvan radnog vremena. U postupku odobravanja su zahtjevi još troje liječnika specijalista, kaže sanacijski upravitelj Hrvoje Vrčić.
Jasni uvjeti
U KBC-u Rijeka zahtjev za dozvolom za dopunski rad podnijelo je dosad oko stotinu liječnika, ali nije izdano ni jedno odobrenje. U bolničkoj upravi kažu kako je u tijeku obrada podataka o liječnicima koji su ih podnijeli. Do kraja prosinca, uprava će odobriti rad onima koji zadovolje uvjete prema novom pravilniku, i oni će moći raditi u privatnoj praksi od 1. siječnja, ističe sanacijski upravitelj Davor Štimac. Ove godine, prema njegovim saznanjima, riječki liječnici radili su samo na jednom radnom mjestu.
– Tijekom 2015. godine nismo imali niti jednog liječnika s takvim odobrenjem. Raniji pravilnik nije jasno definirao uvjete za takav rad, ministarstvo nije izdavalo odobrenja, a i opseg posla bio je takav da su nam liječnici bili maksimalno angažirani u bolnici. Ako je netko radio mimo dopusnice, ja o tome nemam nikakva saznanja – kaže Štimac. Obzirom da je KBC Rijeka od početka godine bitno skratio liste čekanja, može se pretpostaviti da će velik dio liječnika koji su tražili dozvole, i dobiti dopuštenje uprave da u privatnim ordinacijama zarade dodatni prihod.
