Za razliku od dana ranije, kada su stotine neisplaćenih štediša Ljubljanske banke, zahvaljujući jednoj medijskoj dezinformaciji, potpuno bezrazložno nahrupile na šaltere ureda Ljubljanske banke u Zagrebu, u Fond za sukcesiju u Ljubljani, koji je u tom trenutku upravo počinjao primati prve zahtjeve za isplatu stare devizne štednje, jučer ujutro došlo je samo 30-ak štediša ili njihovih nasljednika, uglavnom iz Hrvatske.

Fond je otvorio svoja vrata točno u devet sati, a kako javlja slovenski portal Planet SiOL.net, u prvih pola sata primljeno je desetak podnositelja zahtjeva. Iako su svoje zahtjeve mogli poslati i poštom, mnogi su nakon skoro dva i pol desetljeća iščekivanja željeli osobno predati zahtjeve, kako bi odmah mogli provjeriti nedostaje li nešto u njihovoj dokumentaciji.

 Problem zbog politike

Slobodan Hadjikan iz Zagreba među prvima je predao svoj zahtjev. U pet ujutro krenuo je iz Zagreba da bi izbjegao gužvu i stigao na vrijeme. »Krajnje je vrijeme da se ovo pitanje riješi. Tako ćemo mi Slovenci i Hrvati imati jedan razlog manje za ljutnju. Na koncu smo braća, jer ovaj je problem stvorila politika«, kazao je Hadjikan slovenskim novinarima.

Zahvaljujući lanjskoj povijesnoj presudi Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, Slovenija mora obeštetiti svih 230 tisuća štediša Ljubljanske banke iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, i to pod istim uvjetima pod kojim je isplatila slovenske štediše, za što je u sljedeće dvije godine rezervirala 385 milijuna eura. Fond za sukcesiju, koji je formiran zakonom o obeštećenju štediša Ljubljanske banke, donesenom nakon presude Europskog suda, zasad prima samo zahtjeve štediša iz Hrvatske, kojih je oko 130 tisuća, dok se u slučaju bosanskohercegovačkih štediša čeka dostava baze podataka iz Sarajeva, s obzirom na to da je jedan dio dokumentacije sarajevske poslovnice Ljubljanske banke uništen u ratu, o čemu Sarajevo i Ljubljana tek trebaju postići dogovor. Rok za predaju zahtjeva svim štedišama istječe na kraju 2017. godine, dakle za više od dvije godine.

O vremenu podnošenja zahtjeva, međutim, ovisi i vrijeme isplate, a među štedišama je puno starijih ljudi, kojima je svaki dan važan. Jedan od njih je 92-godišnji vlasnik devizne knjižice Ljubljanske banke i Riječanin Branko Simčić, koji se jučer telefonski obratio redakciji Novoga lista moleći pomoć u pribavljanju formulara za podnošenje zahtjeva. Naime, formulare je moguće skinuti s internetske stranice slovenskog fonda, no Simčić nema internet, tako da smo mu formulare sa zadovoljstvom isprintali i poslali na njegovu adresu.

Informativni izračun

Sukcesijski fond najavljuje da će svaki zahtjev biti riješen u roku od tri mjeseca, te da će u tom roku poslati podnositelju zahtjeva informativni izračun stanja njihova računa i kamate. U slučaju da prihvate taj izračun i da ne pokrenu upravni spor, sredstva će im biti uplaćena na njihov tekući račun u roku od mjesec dana.

Međutim, prihvaćajući taj izračun, štediše prihvaćaju i visinu kamate, koja je bitno niža od kamate koju je Slovenija devedesetih godina isplatila slovenskim deviznim štedišama, zbog čega odvjetnik hrvatskih štediša Milivoj Žugić smatra kako ovdje nije riječ o isplati deviznih uloga i pripadajućih kamata, nego samo o nadomjestku za tu štednju, s obzirom na to da će na ime kamata štediše dobiti samo 47 posto od vrijednosti glavnice.