Ustavni sud: Ukidajući presudu za Fimi mediju Vrhovni sud Sanaderu nije trebao oduzeti slobodu

Ustavni sud je pojasnio da je razloge kojima je nadležni sud opravdao produljenje istražnog zatvora Sanaderu u slučaju Fimi media "razmotrio u svjetlu opisane sudske prakse koja strogo odvaja paralelne kaznene postupke kad je riječ o istražnom zatvoru"

Ustavni sud zaključio je da argumenti Vrhovnog suda za produljenje istražnog zatvora Ivi Sanaderu u slučaju Fimi media nisu dostatni ni relevantni da bi opravdali bojazan od Sanaderova bijega “do stupnja da mu je u rujnu 2015. bilo potrebno ponovo oduzeti slobodu”. 

“Time je podnositelju povrijeđeno njegovo temeljno ustavno pravo na slobodu (u proceduralnom aspektu) koje mu je zajamčeno člankom 22. Ustava i člankom 5. Europske konvencije o ljudskim pravima”, izvijestio je u ponedjeljak Ustavni sud. 

Prema njihovoj odluci osporeno rješenje Vrhovnog suda o produljenju istražnog zatvora prestaje važiti najkasnije 30. studenoga 2015. u ponoć ako do tog vremena nadležni sud ne donese novo rješenje o produljenju istražnog zatvora “zasnovano na dostatnim i relevantnim razlozima koji mogu opravdati oduzimanje njegove slobode”, ili “novo rješenje o određivanju mjera opreza radi osiguranja prisutnosti podnositelja pred sudom, bez istodobnog oduzimanja slobode”.

Ustavni sud je pojasnio da je razloge kojima je nadležni sud opravdao produljenje istražnog zatvora Sanaderu u slučaju Fimi media “razmotrio u svjetlu opisane sudske prakse koja strogo odvaja paralelne kaznene postupke kad je riječ o istražnom zatvoru”. 

Ustavni sud podsjeća da je u određivanju istražnog zatvora za Sanadera nakon ukidanja nepravomoćne presude Vrhovni sud obrazlagao kako je Sanader u istražnom zatvoru u postupku Fimi media proveo ukupno sedam mjeseci, ne uzimajući u obzir paralelne postupke (Hypo i Ina-MOL) u kojima je u zatvoru proveo ukupno 25 mjeseci. 

Vrhovni sud je, međutim, istodobno protumačio da to što Sanader u postupku Fimi media nije bježao iz zemlje ne može biti dostatan argument da ponovno neće pobjeći, jer je većinu trajanja tog postupka proveo u zatvoru određenom u drugim, paralelnim postupcima. Ustavni suci zaključuju da je riječ o pravnoj nedosljednosti, odnosno da bi vrijeme ukupno provedeno u istražnom zatvoru, ako ga se uzima kao argument u prilog tezi da postoji opasnost od bjega, u obzir moralo uzimati i kada se utvrđuje ukupno trajanje istražnog zatvora.   ”Riječ je o dvama razlozima: onom da je protiv optuženika u tijeku još nekoliko kaznenih postupaka zbog istovrsnih kaznenih djela, i onom da je podnositelj u prosincu 2010. pobjegao iz zemlje. 

Okvirni sažetak ocjene Ustavnog suda mogao bi se svesti na zaključak: pozivanje nadležnog kaznenog suda na druge (paralelne) kaznene postupke koji se vode protiv istog zatvorenika da bi se opravdalo daljnje oduzimanje njegove slobode, a negiranje relevantnosti tih drugih postupaka kad je riječ o računanju ukupnog trajanja oduzete mu slobode nije samo pravno nedosljedno, nego je i izravno suprotno temeljnom pravilu koja se vezuje uz članak 22. Ustava i članak 5. Konvencije: presumpcija je u korist puštanja na slobodu”, izvijestio je Ustavni sud. 

U priopćenju objavljenom na njihovoj internetskoj stranici Ustavni sud istaknuo je da “za sada nema namjeru generalno preispitati sudsku praksu koja trajanje istražnog zatvora strogo razdvaja i ‘sjecka’ po pojedinim (paralelnim i istodobno vođenim) postupcima, s posljedicom da bi oduzimanje slobode zbog određivanja istražnog zatvora za osobu protiv koje se ti postupci vode moglo prijeći sve zakonske maksimume i de facto trajati neodređeno dugo”. 

NOVO 17.00 Ustavni je sud prihvatio žalbu Sanaderovih odvjetnika i odlučio da je bivšem premijeru neustavno produljen istražni zatvor te zato nije bilo ni zakonskog rješenja za određivanjem jamčevine. Sanader bi na na slobodu trebao izaći najkasnije 30. studenog, prenosi Dnevnik.hr.

Obrana bivšeg premijera Ive Sanadera odustala je u utorak poslijepodne od prijedloga da se kao jamstvo za izlazak bivšeg premijera iz istražnog zatvora založi i ured odvjetnika Krešimira Krsnika, doznaje se na Županijskom sudu.

Sanaderova je obrana u ponedjeljak sudu umjesto založnog prava na trećinu Sanaderove obiteljske kuće u Kozarčevoj, koja nije imala urednu dokumentaciju, kao jamstvo ponudila Krsnikov šesterosobni stan u Boškovićevoj ulici u središtu Zagreba preuređen u odvjetnički ured.

Zanemarene usporedne cijene gradskog ureda

»Prijedlog je povučen uz obrazloženje da sudski vještak prilikom procjene stana u Boškovićevoj nije uzeo u obzir usporene cijene gradskog ureda«, kazao je Hini glasnogovornik suda Krešimir Devčić. Pojasnio je kako metoda usporednih cijena podrazumijeva da se prilikom procjene nekretnina od gradskog ureda za graditeljstvo treba tražiti mišljenje o cijenama nekretnina na tom području grada te da one ne smiju bitno odskakati.

»Obrana je zbog toga vratila nalaz na dopunu vještaku pa će vjerojatno podnijeti novi prijedlog«, kazao je Devčić.

S obzirom na posljednji prijedlog obrane sud je odgodio sjednicu zakazanu za srijedu u podne na kojoj se trebalo raspravljati o novom jamstvu uz koje bi se Sanaderu omogućio izlazak iz istražnog zatvora.

Odvjetnik Krsnik svoju je nekretninu već nudio kao sudsko jamstvo kada je iz istražnog zatvora trebao izaći zagrebački gradonačelnik Milan Bandić koji je u konačnici pušten uz jamstvo u gotovini za što je kredit navodno digao njegov drugi odvjetnik Marijan Hanžeković.

Uz Krsikov ured za Sanaderovu obranu sa slobode nuđena je, kao i ranije, kuća bivšeg predsjednika Sabora Luke Bebića, stan Mirjane Sanader u Splitu, kao i stanovi nekadašnjih HDZ-ovh saborskih zastupnika Jerka Rošina i Maria Zubovića te Jerka Duška Suića.

Dio kuće u Kozarčevoj nema građevinsku dozvolu

Posljednji put sud je o Sanaderovoj jamčevini, koja je više puta odbijena upravo zbog neuredne dokumentacije ponuđenih nekretnina, trebao odlučivati 16. studenoga. No, Uskok je sudu tada dostavio dokumentaciju iz koje proizlazi da potkrovni dio dvoetažnog stana u Sanaderovoj vili u Kozarčevoj nema građevinsku dozvolu.

To je ročište zakazano nakon što je Vrhovni sud prihvatio Uskokovu žalbu na odluku izvanraspravnog vijeća zagrebačkog Županijskog od 27. listopada prema kojoj se Sanader može braniti sa slobode uz upis hipoteke na dio nekretnine u Kozarčevoj i ostale ranije ponuđene nekretnine.

Prihvaćajući žalbu Uskoka Vrhovni sud je zauzeo stav da sudski vještak pred Županijskim sudom mora detaljnije procijeniti koliko na vrijednost ponuđenih nekretnina utječe činjenica što Bebićeva kuća nema uporabnu dozvolu, ali i činjenica da trećina obiteljske vile Sanaderovih u Kozarčevoj ulici nije etažirana. Također, Vrhovni je sud zaključio da su cijene nekretnina pale u odnosu na 2011. godinu, iako je procijenjena vrijednost ponuđenih nekretnina jednaka ranijoj procjeni.

Ranije prihvaćanje jamčevine nije značilo da Sanader automatizmom izlazi iz Remetinca u kojem je, bez prestanka, od studenog 2012. kada mu je izrečena prva, naknadno ukinuta presuda u slučajevima Hypo i Ina-MOL. Prije toga Sanader je zbog bijega krajem 2010. bio pritvoren u Austriji te je nakon izručenja u srpnju 2011. bio u Remetincu do prosinca iste godine kada se, do prve presude, također branio sa slobode uz identičnu jamčevinu od 12,4 milijuna kuna.

Novo jamstvo u istom iznosu odredio je Vrhovni sud ukinuvši 1. listopada nepravomoćnu presudu zagrebačkog Županijskog suda u slučaju Fimi medija u kojem je Sanader, zajedno sa svojom bivšom strankom bio osuđen za izvlačenje novca iz državnih institucija i tvrtki. Najviše pravosudno tijelo tada se pozvalo upravo na praksu iz 2011. za koju su ustvrdili da je bila učinkovita, odnosno da je osiguravala Sanaderovu nazočnost pred sudom.

Prije izlaska na slobodu slijedi upis hipoteka i obećanje da će se pridržavati mjera opreza

Prije Sanaderova mogućeg puštanja na slobodu odluku izvanraspravnog vijeća Županijskog suda najprije mora postati pravomoćna, odnosno u slučaju žalbi neke od strana treba ju potvrditi Vrhovni sud. Tek tada u zemljišne se knjige mogu upisati hipoteke na ponuđene nekretnine, a Sanader treba biti pozvan na Županijski sud kako bi obećao da neće bježati i da će se, prema naputku Vrhovnog suda, svakog mjeseca javljati predmetnoj sutkinji.

Kako je Ustavni sud ljetos ukinuo i presudu bivšem premijeru zbog ratnog profiterstva u »slučaju Hypo« te primanja mita od mađarskog Mola i cijeli slučaj vratio na ponovno suđenje zagrebačkom Županijskom sudu Sanader više nema niti jednu pravomoćnu ili nepravomoćnu presudu.

Još mu se sudi u slučaju Planinska u kojem je optužen za primanje 17 milijuna kuna »provizije«, nakon što je Ministarstvo regionalnog razvoja kupilo zgradu od tvrtke bivšeg HDZ-ova saborskog zastupnika i vlasnika mesnica Stjepana Fiolića.

Prije dva tjedna na zagrebačkom Županijskom sudu odgođena su dva pripremna ročišta u kojima je Sanader glavni optuženik – za novo suđenje zbog štete nanesene HEP-u i ponovljeni postupak u slučajevima Hypo i Ina-MOL.